Turković Gulin za MS o predškolskom kurikulumu i upisima u vrtiće: "Grad Zagreb za razliku od drugih gradova komunicira i puno se radi"

Udruga Sidro u javno savjetovanje oko prijedloga uključila se od samog početka. "Treba ga sagledati iz dva aspekta - prvi je stručni i sadržajni, a drugi je pitanje provedivosti", poručila je Turković Gulin i istaknula da je dokument paradigmatski i idejni obrat od onog što danas imamo u predškolskom obrazovanju.

"Shvatili smo da je on apsolutno neprihvatljiv i neprovediv. Naš predškolski odgoj i obrazovanje je iznimno kvalitetno, naši stručnjaci su najobrazovaniji u Europi, do razine doktorata. Imamo uvjete - tehničke, materijalne i kadrovske koji su nam otežani i to nas sprečava da naše kompetencije provedemo u praksi."

Istaknula je postoji Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz 2015. godine koji je i međunarodno priznat, a sadrži i program predškole. Taj program traje do 250 sati, dok bi novi program tu satnicu povisio.

"Ministarstvo želi povećati na 700 sati, više nego u prvom razredu osnovne škole. To je s tehničke strane neprovedivo jer imamo velik broj neupisane djece jer nemamo mjesta. Pitanje je tko će u posebnim i odvojenim skupinama, u kojim prostorima i koji kadar to provoditi kad znamo da nam trenutno nedostaje oko 5000 odgojitelja."

Objasnila je i da je u dosadašnjem programu dijete subjekt u odgoju, no sada dolazi do strogo propisanih sadržaja i obrazovnih ishoda.

"Fokus više nije na djetetu ni dječjim potrebama, nego na usvajanju kompetencija kroz jasno propisane sadržaje. Radi se o djetetu koje s 5 godina, u 6. godini ulazi u program i očekuje se da svlada poduzetničke kompetencije. Mora razmišljati poduzetnički, djelovati poduzetnički, biti ekonomski i financijski pismeno. Nama je to prestrašno. Ne kažemo da djeca ne trebaju imati određena znanja, ali ne ovako sadržajno i na ovakav način."

Sve te vrijednosti i kompetencije uče se kroz igru, kako je istaknula. "No sadržaj koji se sada nameće je neprihvatljiv", naglasila je. Osvrnula se i na problem digitalne ovisnosti i preranom ulasku u takav svijet.

"Imamo razvoj digitalnih kompetencija u sklopu prijedloga gdje je cilj dijete naučiti da prepozna istinitu ili lažnu informaciju na Internetu. A to je nešto što i studenti ponekad teško mogu procijeniti."

Objasnila je i koji je točno cilj i kakva su nastojanja udruge.

"Inzistiramo od ministarstva da zaustavi ovaj dokument i da ne ide u daljnju proceduru. Nudimo mu ruku struke i znanstvenika koji znaju kako to napraviti u najkraćem roku, idemo napraviti novi dokument koji će biti biti na tragu suvremenih promišljanja o djetetu, na tragu filozofije o razvoju djeteta."

Kako je naglasila, dokument nije provediv zbog smanjenog kapaciteta i broja vrtića diljem Hrvatske. Dodala je i da oko 141 općine uopće nema vrtić niti neku vrstu programa ranog i predškolskog obrazovanja, dok ovakve programe provodi 1717 vrtića.

"Imamo 15380 odgojitelja i od te brojke 30-35 % zaposlenih nestručnih osoba. Tu spadaju osobe koje nemaju nikakvo pedagoško obrazovanje, često provode kraće programe pa i programe predškole. To su ljudi koji su po struci ekonomisti, kozmetičari, frizeri i struke koje nemaju veze."

Upisi u zagrebačke gradske vrtiće su u tijeku i traju do 23. svibnja. Za djecu koja ne uspiju dobiti mjesto u gradskim vrtićima, ostaju oni privatni ili pak druge alternative. "Tko god odvaja za dijete u vrtiću, trebao bi odvajati po djetetu jednako", poručila je.

"Koliko smo upoznati Grad Zagreb je odvajao nešto malo više od polovice iznosa koji je odvajao za dijete u gradskom vrtiću. Taj iznos se nedavno mijenjao pa je došao na 330 eura, a za dijete u gradskom 430 - još je ta razlika."

Grad Zagreb upise provodi putem portala Moje ZG e-usluge, vlastitog sustava, za razliku od ostatka Hrvatske koja koristi sustav e-Upisi. A istaknula je naša sugovornica da žalbi iz Zagreba nije bilo, dok su upiti vezani za drugi digitalni sustav bili česti.

"Aplikacija pada, ne može se upisati - izgleda da je tehnička služba radila dan i noć. Imate digitalnu platformu i digitalne dokumente, ali ih ne možete priložiti u aplikaciju, nego traži da fizički odete pedijatru i dobijete fizičku potvrdu. Malo smo u raskoraku s time što se može, što ne. Zašto se nismo skroz prebacili u digitalno?"

A kad je riječ o situaciji u zagrebačkim vrtićima i kapacitetima, istaknula je da postoje dobre i loše strane trenutnih nastojanja.

"Dobro je što primjećujemo da postoji sluh i razumijevanje, a loše je da je dinamika rješavanja uočenih problema je spora. Obrazovanje mora biti javna stvar i nešto što država osigurava. Nismo protiv privatnih vrtića, ali to treba biti nešto što će roditelj po želji birati jer je tu nešto specifično gdje nema drugdje i tu će se opredijeliti s djetetom da dobije određena znanja. I onda ima smisla da se to i naplati."

A i istaknula da je Udruga Sidro u komunikaciji s Gradom posljednje četiri godine i da promjene postoje.

"Moram reći da smo puno puta kritizirali Grad Zagreb, puno je bilo burnih sastanaka, ali veseli da čuju i reagiraju. E sad, nije dobra dinamika jer nije dovoljna, ali ako se 30 godina nije ulagalo u nešto onda je teško preko noći stvoriti rješenje za sve. Razumijemo da moramo biti strpljivi, ali probajmo se fokusirati na činjenicu da naša djeca nemaju vremena. Mi gubimo generacije i generacije djece."

Za kraj, dodala je da se pomak u Gradu Zagrebu itekako osjeti, ali i da posao ni približno nije gotov, usporedivši ga i s drugim gradovima u Hrvatskoj.

"Za razliku od drugih gradova, Grad Zagreb komunicira. Nećemo ih hvaliti, oni znaju da ih volimo i kritizirati, ali treba reći ono što jest - ulaganju su velika, otvaraju se novi vrtići, puno se radi. Fokus je na području obrazovanja. Za razliku od Splita koji "nema problema" ili Rijeke koja će "sve riješiti"."