Juričić za MS: Posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine trajat će desetljećima, Trump nas vodi prema recesiji, a u Indo-pacifiku je moguć konflikt Kine i SAD-a

Odluka o 30-dnevnom primirju na koje je Ukrajina pristala nakon razgovora sa SAD-om je na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Politički konzultant i bivši diplomat Domagoj Juričić u Intervjuu tjedna Media servisa kaže da ne očekuje da će Putin pristati odmah na prvu kartu:

"Pregovori su takvi da uvijek pokušavate izvući neki optimum, ako ne i maksimum za sebe tako da već se čuju nekakvi glasovi iz Kremlja da je Putin tražio, da bi pristao na takve uvjete, ako će se prepoloviti vojna pomoć u Ukrajini. Dakle, mislim da ćemo sada biti u situaciji povuci - potegni."

Ako i dođe do dogovora i mira - pitanje je hoće li hoće li sve države u svijetu priznati takvu Ukrajinu.

"Jer se stvara jedan presedan gdje je potpuno jasno da se sila, a ne međunarodno pravo upotrijebilo da bi se promijenile neke granice i onda vam Ukrajina postaje kao Kosovo - jedna država koju dio država prizna, a drugi dio ne priznaje. Ja bih rekao da ovo što se događa stvara jedan potencijal za sukob, nemir i politički rizik za jednu geopolitičku anomaliju koja će se u desetljećima i godinama kasnije uvijek moći otvoriti."

"Tako da je za bilo kakvo veselje zbog mira u svijetu - prerano", dodaje bivši diplomat.

Putin je sinoć, u jeku pregovora sa SAD-om, u Kursku odjenuo vojnu odoru. Je li s time htio poslati određenu poruku?

"Ja mislim da se on sada osjeća dobro u svojoj koži, nekako stvari idu njemu na mlin pa je to vjerojatno jedna mala demonstracija sile, pokazati sebe kao velikog vojskovođu koji zapravo za sada uspjeva u svom naumu."

​Nakon što je američki predsjednik Donald Trump oštro kritizirao ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, a o njihovom sastanku u Bijeloj kući još će se dugo pričati, postavlja se pitanja - kako će se Trump odnositi prema Putinu ako do dogovora ne dođe?

"Trump je showman, to morate shvatiti. Dakle, to je njegova taktika da naprosto na taj način povuci - potegni, to je njegov The Art of the Deal, kako ga on naziva, način pregovaranja u kojem je u jednom trenutku grub, u drugom trenutku dobar i stvarno teško je uvući se u glavu Donalda Trumpa i reći što će biti njegov idući potez jer često to nema veze s logikom, često je to zaista impulzivno."

Za stolom su veliki igrači, ali Ujedinjeni narodi ondje nisu našli svoje mjesto. Politički konzultant tvrdi da je upravo UN jedini jamac sigurnosti i međunarodnog prava što za manje države može biti opasno. Nezadovoljna svojom ulogom u cijelom procesu između SAD-a i Rusije jest i Europska unija. Posve je jasno da u razdoblju pred nama slijedi naoružavanje europske zajednice, ulaganje u obranu i smanjivanje ovisnosti o SAD-u:

"To je sad postao geopolitički realitet, mislim da tu više nema izbora, no ono što se može, neću reći prigovoriti, ali ono što bi svakako trebalo dodati ovom velikom planu kojeg je predstavila i predsjednica Europske komisije da ne možete raditi izdvajanja za obranu ukoliko nemate kvalitetan europski industrijski plan."

"Europa mora povećati prihode, industriju, to se ne može događati samo na zajmovima jer je iza ugla recesija", pojašnjava Juričić koji smatra da više nije realno da SAD brani NATO saveznice bez da one povećaju obrambena i vojna ulaganja.

"Treba razmišljati dugoročnije od mandata Donalda Trumpa i po meni ne treba raditi nekakav paralelni obrambeni savez mimo NATO-a jer mislim da NATO savršeno dobro funkcionira. Možda je politički slab, ali je vojno i dalje vrlo snažan."

Kada je riječ o Hrvatskoj, ulaganja u vojsku u proteklim godinama su velika, ali najčešće se priča o problemu ljudstva. Vojni rok svakako je pitanje oko kojeg se lome koplja, jedni su za, drugi protiv, a ministar obrane Ivan Anušić najavio je da bi se zakon o uvođenju vojnog roka trebao donijeti do sredine srpnja.

"Situacija je takva da naprosto nitko ne želi, drugačija su vremena i činjenica je uvijek se kaže da profesionalna vojska je ono što zapravo je ključno unapređivati. Mislim da bi možda trebalo razmišljati o modelu u kojem građane naprosto educiraš o tome što se u civilnim okolnostima može raditi u slučaju, ne daj Bože nekakvog ratnog stanja i da svakome dobro dođe neka vrsta obuke."

A napeto je i u našem susjedstvu. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izdalo je nalog za uhićenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je rekao da ga to ne zabrinjava i da je riječ o politički motiviranom procesu, a poručio je da nikada neće otići iz Republike Srpske. Zbog čitavog razvoja događaja oglasio se NATO, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da je zabrinut i da ne želi daljnju eskalaciju odnosa:

"Zabrinut trebaš biti zato što je to obrazac, idemo povezati s Ukrajinom - što znači pravedan mir? Što je Dayton bio? Dayton je bio stavljanje točke na sukob u Bosni i Hercegovini. Je li on determinirao pravedno uređenje države? To će svako definirati iz svog ugla i svatko će reći za sebe da je to nepravedno. Da, trebamo biti zabrinuti, ali više od toga da smo zabrinuti i konstatirati to, mi bismo trebali, konačno je vrijeme da predsjednik i premijer ozbiljno sjednu i reformiraju i unaprijede diplomatsku službu."

Jer diplomacija, uz obavještajnu službu i vojsku čini tri izrazito važna stupa koja se trebaju osnažiti, pojašnjava bivši diplomat.

"Mi pod hitno moramo modernizirati diplomatsku službu, unaprijediti je, dovesti u nju nove, svježe kadrove koji su sposobni koristiti nove alate, baviti se cyber dezinformacijama, baviti se virtualnim svijetom, dati priliku mladim kadrovima iz ministarstva."

Kada je riječ o teritorijalnim pretenzijama, otkako se Trump vratio na vlast, otvoreno govori o Grenlandu koji mu je, kao i Panamski kanal, važan zbog trgovačkih ruta. Ta doktrina, objašnjava naš gost, potječe iz 18. stoljeća. "Tko vlada morem, upravlja svjetskom trgovinom i gospodarskim napretkom," nastavlja:

"Kad Trump kaže ‘mora Panamski kanal biti naš‘, ne misli on doći s vojskom i osvojiti ga i ne misli baš na Panamski kanal. Misli i to se dogodilo na luke na ulazu i na izlazu iz Pananskog kanala koje su kontrolirali Kinezi. Činjenica jest da ako vi kontrolirate ulaz i izlaz - vi kontrolirate kanal. Grenland je važan zato što znate da se klimatskim promjenama Arktik odleđuje i da se tu otvara jedan alternativni pravac za Kinu i Rusiju u Sjevernom moru."

Trgovinski rat Trump provodi i prema Meksiku, Kanadi, ali i Europskoj uniji koja je SAD-u odgovorila recipročnim mjerama. To dovodi do nestabilnosti na trgovačkim burzama, a sve je to uvod u još veću inflaciju, posljedično i recesiju. Upravo su krize u povijesti bile uvod u nove ratove i sukobe, a politički konzultant ističe da Kina polako osvaja dijelove tuđih teritorija u Južnom kineskom moru što može dovesti do sukoba sa SAD-om.

"Nedavno je jedan otok, koji je poslužio kao pista za avione u Drugom svjetskom ratu, ponovno su Amerikanci obnovili kompletno sve avionske piste. Tu po meni postoji nekakav potencijal da se na Indo- pacifiku rodi jedan sukob koji bi, teško je procijeniti može li on ostati uvjetno rečeno lokalan ili bi imao nekakav domino efekt."

I to bi, zaključuje Juričić, mogao biti jedan od razloga zašto je Trumpu važno imati Putina na svojoj strani.

"Meni se čini da to uvjetno rečeno popuštanje Putinu je zapravo pokušaj da se njega dobije po strani ukoliko dođe do nekakvih da tako kažem sukoba. Naravno, mi sad ovdje radimo neke scenarije. Sva sreća i kamo sreće da se ništa od toga ne dogodi, ali treba to držati na radaru."

​Cijeli razgovor možete poslušati na Youtube kanalu Media servisa.