Ružić za MS o stanju s inkluzivnim dodatkom: Ubrzali smo cijeli postupak, sve zaostatke riješit ćemo početkom 2027.

Trodnevni štrajk ZET-a i Čistoće ovoga je tjedna uzdrmao metropolu. Županijski sud nepravomoćno je štrajkove ocijenio nezakonitima. Jučer je u ZET-u održan prvi arbitražni sastanak, a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić u Intervjuu tjedna Media servisa ističe da zbog opsega nužnih poslova za vrijeme štrajka nije potrebno mijenjati Zakon o radu.

"Grad mora rješavati svoje na svojoj razini, svjesni smo da usluge građanima u gradu Zagrebu, svi koji ovdje živimo, da nisu na očekivanoj razini od jedne europske metropole, ali ja bih to pustio onima koji su za to nadležni."

Ružića uskoro očekuju pregovori s državnim službenicima. Ljetos su započeli razgovore o novom četverogodišnjem Kolektivnom ugovoru, a uskoro će biti poznat i datum sastanka sa sindikatima javnih službi.

"U drugoj polovici listopada očekujemo da će krenuti pregovori, odnosno imenovanje pregovaračkog odbora..."

"Ali što se tiče osnovice i ovih nekih prava, što materijalnih, što nematerijalnih, može se očekivati tu neki...?"

"Pokušat ćemo maksimum, ovisno o proračunskim mogućnostima...”

Izazova u njegovom resoru ne nedostaje. U proteklom razdoblju zemlju je potresao slučaj iz Slatine, ali i iz Zadra. Uočeni su propusti u postupanju, a ministar kaže da se sustav suočava s opterećenjima, ali i da pruža konkretne rezultate.

"To znači da odgovornost individualna postoji. Pitanje je da li su se neki konkretni slučajevi mogli, što bi se dogodilo da je to primijenjeno, da li je prevencija bi bila uspješna, ne možemo to znati. Međutim, ono što je važno reći je da individualna krivnja se utvrđuje, da će svatko odgovarati po radnom, dakle mi odgovaramo za radne mjere u smislu odgovornosti utvrđivanja na neki način stegovnih mjera. S druge strane, druga tijela, i sudstvo i pravosuđe, DORH rade svoj dio."

Istaknuo je da većina socijalnih radnika svoj posao radi izrazito kvalitetno što smatra ključnim korakom prevencije.

"Imamo i nekakve probleme u stručnom radu. Dakle, nije samo stvar u broju. Naši socijalni radnici i druge visoko profesionalne osobe, dakle koji nisu socijalni radnici, imaju recimo nejasna pravila javnog istupanja. Mi želimo sad potaknuti socijalne radnike da javno komuniciraju socijalne teme, da pričaju o siromaštvu, o nasilju, dakle o takvim stvarima..."

"I sad će to smjeti komunicirati otvoreno?"

"Apsolutno, dakle to je način da javno progovorimo, da unaprijedimo i javno mnijenje."

Tu je izražen i problem birokracije koji je posebno vidljiv prilikom čekanja rješenja o inkluzivnom dodatku.

"Značajno smo ubrzali cijeli postupak, vještačenja su digitalizirana", objašnjava Ružić koji je objasnio najavljene izmjene i dopune Zakona o inkluzivnom dodatku. Kriteriji će biti pooštreni, a ministar umiruje: "Nitko neće ostati bez prava".

Ipak, gotovo sto tisuća ljudi i dalje čeka rješenje o inkluzivnom dodatku, a sve bi trebala ubrzati i umjetna inteligencija.

"Sustav vještačenja je dogovoren sa Zavodom za vještačenje, sa ZOSI-jem i tu ćemo također po planu učiniti da do prve četvrtine iduće godine nema više zaostataka."

"Očekujete da će to biti potpuno riješeno, ta brojka?"

"Takva je predikcija, ja sam uvjeren da će to biti tako."

Tu je i Zakon o starijim osobama - cilj je da ono što ne ide u inkluzivni dodatak, potrebiti dobiju kroz jednake ili primjerene novčane iznose sukladno strategiji.

Radi se na i na izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji. Goruća je to tema već godinama, a nedostaje ih oko dvije tisuće.

"Kada osobni asistent ima gripu, korisnik mora dobiti zamjenskog, to do sada nije bio slučaj. S druge strane, osobni asistenti moraju imati jednake uvjete rada i tu smo se dogovorili da to budu uvjeti iz kolektivnog ugovora jednaki onome koje imaju u javnom sustavu."

To uključuje i regres za godišnji, uskrsnicu, božićnicu i dar za djecu sve s ciljem zapošljavanja dovoljnog broja asistenata.

Za kraj, dotaknuli smo se i tema izvan njegova resora. Predstavljeni su i rezultati europskog istraživanja o prisutnosti PFAS spojeva u krvi. Kod sedam testiranih Gospićana, kod njih pet pronađen je PFAS. Iz HZJZ-a tvrde da se to ne može povezati s otpadom, a Ružić ističe:

"Evo, ja kao liječnik mislim da nije dobro ako su nalazi testiranja javno objavljeni, da onda nije dobro niti davati interpretacije koje bi dizale paniku među građanima..."

"Boje li se onda da ljudi bez razloga? Neki tamo i ne piju vodu."

"Mislim da u tom smislu treba držat se referentnih vrijednosti i vrlo jasno, odgovorno, sukladno pravilima struke interpretirati nalaze."

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.