Menu

Hrvatska i službeno izašla iz procedure prekomjernog deficita

ZAGREB - Hrvatska je i službeno izašla iz procedure prekomjernog deficita, potvrđeno je to na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove - ECOFIN u Luxembourgu. Europska komisija predviđa kako će deficit opće države u 2017. biti na razini od 1,1 posto te na razini od 0,9 posto u 2018. godini.
Netom nakon što je potvrđen izlazak iz procedure prekomjernog deficita, vijest iz Luxembourga osvanula je na službenim stranicama hrvatskog Ministarstva financija. U priopćenju je istaknuto kako je to rezultat snažnih napora vezanih za fiskalnu konsolidaciju uslijed čega je deficit opće države u 2016. bio na razini od 0,8% BDP-a, što je značajno bolje ostvarenje od preporuka Europske komisije. Europska komisija predviđa kako će deficit opće države u 2017. biti na razini od 1,1% te na razini od 0,9% u 2018. godini. Ministar financija Zdravko Marić nije skrivao zadovoljstvo no poručuje - nastavljamo s poslom.

"Daljnjom konsolidacijom javnih financija i općenito smanjivanjem javnog duga i općenito činjenjem svega da hrvatski gospodarski rast, zapošljavanje i održivost javnih financija budu još i bolji"; rekao je Marić za Media servis.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da su upravo zasluge ministra financija Zdravka Marića na izlasku iz procedure prekomjernog deficita najveće jer je, kako je rekao, zaustavio trošenje iznad objektivnih mogućnosti. Ipak ističe kako i dalje najveći problem ostaje visoki javni dug. Problemi nisu rješeni pogotovo oni koje generira mirovinski i zdravstveni sektor, kaže Novotny. Smatra da je tako neizbježno primjerice poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja ali i da će se ipak više od toga morati napraviti na rashodovnoj strani.

"Tu mislim da je veliki izazov za Vladu, Vlada jednostavno ne kontrolira troškove, ne kontrolira bolnički sustav, prekomjerni su kapaciteti u bolničkom sustavu, i to će osobito u bolničkom sustavu morati uslijediti, što Vladi u političkom smislu ne odgovara, ili privatizacija jednog dijela bolnica ili zatvaranje"; kaže Novotny. Marić se slaže da je nastavak trenda smanjivanja javnog duga strateški cilj Vlade, a vidi ga u tri smjera: stimuliranju gospodarstva i kroz strukturne reforme, nastavaku fiskalne konsolidacije te aktivaciji državne imovine. Upravo rješavanje pitanje zdravstva vidi kroz kontekst strukturnih reformi:

"Visoki konzumenti proračunskog novca, a sigurno neki od njih, nisu na fiskalno održivim razinama, tu ću sigurno ubrojati i naš zdravstveni sustav za koji uvijek kažem da je dobra stvar njegova dostupnost i kvaliteta liječnika, sestara i cijele usluge koju možemo dobiti u Hrvatskoj, međutim evidentno je da fiskalno i financijski taj sustav treba pospješiti, treba učiniti važne iskorake kako bi on bio održiv", rekao je Marić za Media servis. Ipak ministar financija ne želi spekulirati o mogućim zatvaranjima bolnica ili privatizaciji, kaže da ministar zdravstva i njegov tim rade na setu mjera koji se tiču zdravstvene reforme. Mislim da njemu treba dati mira, smatra Marić, i dodaje kako se na pojedine mjere ne može gledati kroz individualan već sustavan pristup.

"Između ostalog i optimizacija bolnica i neki iskoraci koji se tiču samog trošenja sredstava u zdravstvenom sustavu sigurno će biti predmet tog sveobuhvatnog procesa restrukturiranja", najavio je Marić. Ministra financija pitali smo i koliko će na proračunske planove utjecati situacija u Agrokoru? Marić kaže da treba činiti sve da se efekti što manje preliju na hrvatsko gospodarstvo te da Vlada, unatoč nekim analitičarima, i dalje ostaje pri svojoj projekciji rasta.

"Mogu reći iz perspektive Ministarstva financija, po pitanju izvršenja proračuna, za sada ništa u smislu punjenja proračuna s prihodne strane ništa ne ukazuje na nekakvo veće odstupanje u odnosu na originalne planove, čak neki proračunski prihodi se izvršavaju i bolje iznad plana. Pratimo situaciju i po potrebi i općenito ćemo reagirati na novonastale okolnosti". Marić se osvrnuo i na proces kojeg je Europska komisija odlučila protiv Hrvatske pokrenuti na Sudu Europske unije u Luksemburgu i to zato što nije na vrijeme nije implementirala direktivu koja bi postrožila zakonske odredbe o provođenju revizije u trgovačkim društvima i financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na subjekte od javnog interesa. Upravo je tako nekako i Hrvatska definirala Agrokor no Marić kaže da se ta procedura ne odnosi na koncern već na financijsku i ekonomsku krizu u Europskoj uniji. Razlog kašnjenja je, kaže Marić, samo jedna odredba koja nije usklađena, a radi se o neovisnom tijelu za nadzor revizorskih društava koje više ne može biti unutar revizorske komore.

"Tu radimo zadnje uskladbe, napravit ćemo jednu kratku dodatnu javnu raspravu, budući da je cijeli zakon već bio u javnoj raspravi, ali s obzirom na novonastale okolnosti oko tog tijela, morat ćemo napraviti jedno kraće novo savjetovanje. Danas sam o tome i s potpredsjednikom EK razgovarao i jasno mu dao do znanja da ne planiramo biti u prekršaju i da može očekivati do ljetne stanke ovaj zakon u Vladinoj proceduri, a volio bih ga vidjeti i u prvom čitanju u Hrvatskom saboru", rekao je Marić.
nazad na vrh