Menu

Ministar financija priprema proračun, najavljuje 'zanimljive razgovore' s kolegama

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u intervjuu Media servisa te se pritom osvrnuo na proračun za iduću godinu:

Možete li nam otkriti neke brojke, prihodi, rashodi, deficit, kako će izgledati?

 

Mogu otkriti deficit. Prihode još ni sami nemamo u potpunosti sačinjene. Između ostalog, oni će ovisiti o dva ključna elementa, a to su makroenekomoske projekcije za iduću godinu, koje završavamo, a s druge strane to je porezna reforma. Sve su to spojene posude, sve to utječe jedno na drugo i to ćemo finalizirati do kraja tjedna. U nekakvom terminskom okviru ovaj četvrtak možete očekivati kratki tehnički rebalans proračuna za 2016, koji se tiče isključivo samo preustroja Vlade. Preraspodjele između ministarstva će biti unutar okvira i neće doći do probijanja rashodne strane proračuna. To vrlo jasno. Što se tiče idućeg tjedna možemo očekivati skraćenu verziju tzv. smjernica ekonomske i fiskalne politike gdje ćemo prezentirati makroekonomske projekcije, prihodnu stranu proračuna i one čuvene limite koje šaljemo ministarstvima, odnosno tijelima državne uprave i proračunskim korisnicima. Tjedni koji slijede će biti uklapanje u odnosu na te limite, puno bilateralnih razgovora s ministrima. To su oni ‘zanimljivi razgovori‘.

 

Sigurno će se svi boriti za svoj resor...

 

Naravno da će se boriti, ali i ja ću se boriti za javne financije i sve nas skupa...

 

(Znači, smanjit ćete im malo proračune?)

 

Moj stav i stav ministarstva je jasan i mislim da smo ove godine pokazali svoje namjere i rezultati su ti koji govore. Ključna je kontrola rashoda državnog proračuna, jer ja smatram da je problem hrvatskih javnih financija prije svega na rashodnoj strani proračuna, potom prihodna strana proračuna, stimulativna, kroz poticanje gospodarstva kroz rasterećenje građana, a sa druge strane sav višak prihoda u smanjenje deficita i smanjenje javnog duga. To će biti ideja, namjera, ideja i temelj za rad na proračunu iduće godine. Postoje određene kategorije rashoda, poglavito stavke za umirovljenike, gdje ćemo predvidjeti dvije indeksacije za iduću godinu što automatski znači povećanje te rashodne strane, potom naša participacija u smislu sufinanciranja EU fondova, ali na ostalim kategorijama ćemo pokušati tražiti određene uštede, racionalizacije kako ipak ta rashodna strana ne bi, kao prethodnih godina, ja bih rekao eksplodirala, i onda u konačnici stvorila povratne negativne efekte. Ono što je sigurno je, da će ciljani deficit biti najviše na razini 2 % BDP-a, što je u skladu sa našim izbornim programom, a i Vlade. To je i preporuka EU, a to je u konačnici razina koja Hrvatskoj sigurno otvara prostor da iduće godine izađe iz procedure prekomjernog deficita, da stabilizira izglede kreditnog rejtinga i vrati ga za vrijeme ovog mandata gdje mu je mjesto, a to je investicijski. Konačno, ponovit ću, uz sve ove brojke koje govorim, ove 2,6, a bit će bolje od toga, iduće najviše 2 %, a nadam se i bolje, mi i dalje plaćamo 3,6 % BDP-a kamata što je 12 mlrd kuna. Dakle, Hrvatska već ove godine ima dosta stabilni primarni suficit, to je dakle ukupni rezultat javnih financija, kada izbijete kamate, i to je sigurno smjer kojim trebamo nastaviti.

 

Što se tiče kamata i kredita, što je sa pričom HAC-a i mirovinskih fondova i njihovih dugova, hoće li se tu nešto pomaknuti?

 

Velika većina dugova autocesta i cesta dospijevala je 2016., a 2017., 2018, još dospjeva gro dugova. Znate da smo do sada intenzivno radili s ministrom Butkovićem i dalje radimo i mislim da idemo ka rješenju problema. Taj dug ćemo morati restruktuirati, refinancirati, i u tome imamo veliku podršku Svjetke banke kao i Europske banke za razvoj i razvitak, međutim ključno će biti i poslovno restruktuiranje, jer taj sustav ima veliku vrijednost, i to ne govorim političkim rječnikom, nego ekonomsko financijskim. Segment autocesta i hrvatski položaj geostrateški i geopolitički daje jasan zaključak da se iza toga krije veća mogućnost i vrijednost za transportni sustav RH. S druge strane evidentno je da taj sustav u ovakvom obliku nije održiv financijski i mi ga sada gledamo i financijski i poslovno restruktuirati. Danas sutra hoćemo li ići razmišljati o ideju ulaska u vlasništvo strateških partnera to ćemo još vidjeti. Bitno je reći da hrvatski mirovinski fondovi otvoreno komuniciraju i da zainteresirani kao i za neke druge strateški važne hrvatske kompanije i o tome ćemo razgovarati i razmišljati. U konačnici hrvatski mirovinski fondovi kao što je bilo i u nekim drugim primjerima, Končar, ili postojeći slučaj Podravka, sigurno treba razmišljati o tome jer oni upravljaju novcem hrvatskih građana i budućih umirovljnika i te opcije treba uzeti u obzir, ali to je još predmet naših razgovora na razini Vlade i promišljanja i u konačnici ćemo vidjeti u kojem smjeru ćemo ići. Sigurno, što se tiče financijskog i poslovnog restrukturiranja, s tim moramo ići, jer sva dospijeća su tu pred vratima. Kao što nam dospijeva nekih 8,5 do 9 mlrd kuna iz segmenta autocesta sljedeće godine, tako nam dospijeva 27 mlrd na razini državnog proračuna, i to ne računam trezorske zapise koji su kratkoročni instrumenti i koje mi u pravilu refinanciramo. To su sve elementi kojim se bavimo, i na tom polju smo napravili terminski plan i sigurno možete biti da će Hrvatska odgovorno i transparentno nastaviti upravljati javnim dugom usmjereno na popravljanje ročne strukture duga, ali prije svega na smanjivanje troška.

 

nazad na vrh