Đoreski za MS: Kada uđete u data centar vi se nalazite u dobrom društvu pogodnom za razvoj biznis ideja

 "Gledamo na svakakve načine. Gledamo ga kao strateški interes, kao nacionalnu sigurnost i svašta, ali zapravo u osnovi data centar je biznis. On je za investitore malo bolje razvijeniji infrastrukturalni biznis što znači da na biznis case od 20 godina trebali bi nekakvih 10 do 12 posto povrata na investiciju ostvariti. Pravilo je za 1 euro uložen u data centar od strane investitora lokalna zajednica zaradi 9."

U tom kontekstu ova industrija u Hrvatskoj, uspoređujući s globalnim tržištem ne postoji.

"Frankfurt je na jednom gigavatu, mi smo tu na nekakvih 12 megavata, znači zanemarivi smo. Međutim, nije problem veličina tržišta, a lijek se nalazi u dva pravca."

Prvi je kvalitetna opskrba električnom energijom s čim zapad ima probleme.

"Tamo je već sada zakrčena prijenosna mreža. Trebaju desetljeće da nadograde tu mrežu. U Hrvatskoj mi u nekom vrhuncu potrošnje trošimo negdje oko 3 gigavata iz prijenosne mreže, a ta prijenosna mreža sama po sebi može prenijeti oko 12 gigavata. S druge strane, to ne znači da je to dostupno na bilo kojem mjestu. Uglavnom je sjeverozapadna Hrvatska dobro povezana dalekovodima s ostatkom Europe."

Uz to, tu su i ulaganja na globalnoj razini koja idu na ruku Hrvatskoj kao i naš položaj.

"Postoji i situacija gdje sada u Sredozemlju broj optičkih kabela raste. Idućih dvije godine će se utrostručiti kapacitet optičkih kabela. Mi se nalazimo na putu i od Beča i Frankfurta prema Sredozemlju i nalazimo se na putu od Milana prema recimo Istanbulu kad pričam put kažem optika."

Baš Milano bilježi najveći rast u ovoj industriji što nama predstavlja priliku.

"Tamo je sada gotovo nemoguće za kupiti u data centru kabinet jer je to sve sada rasprodano, ne stignu dovoljno brzo graditi, a mi smo na pravcu odatle do Sofije ili Istanbula. Znači taj trenutak neće trajati vječno." U tom kontekstu država bi trebala stvoriti klimu u kojoj privatni data centri mogu dobro funkcionirati.

 "Mislim da tu država treba učiniti tržište atraktivnijim na način da neke svoje troškove, koje sada rješava interno, vlastitim data centrima, da jednostavno motivira tržište na način da to ponudi na tržište kao neki resurs kojem bi željeli pristupiti nekakvi drugi ponuđači usluga i onda u tom trenutku da na taj način zarola privatnu stranu tržišta koja apsolutno može kasnije, po prirodi stvari tržište ukupno raste."

A kojem tržištu bi se Hrvatska okrenula?

"Naše tržište bi trebalo biti jugoistočna Europa kojoj imamo nešto za ponuditi jer smo u Schengenu, jer smo u eurozoni i imamo europsku pravnu stečevinu. Dobri smo za sve koji svoj posao žele raditi u razvijenom društvu. S druge strane to tržište ima 70 milijuna ljudi, ima BDP malo veći od Švicarske i to je tržište kojem se mi moramo obratiti. Na tom tržištu ćemo konkurirati s Bečom, ali isto tako Sofija i Atena i netko će to tržište pokriti."

Kako bi mi bili ti potrebno je uz kvalitetnu električnu opskrbu, koju imamo, stvoriti i regulativu koja sada uopće ne prepoznaje postojanje data centara kao takvih.

"Znači da u urbanističkom planu vi morate osigurati broj parkirnih mjesta koji je adekvatan za proizvodni progon jednake veličine. Nekakav data centar u kojem nikada neće biti parkirano više od 15 vozila, vi morate osigurati 180 parkirnih mjesta. Slično je i u zaštiti od požara i još određenom broju zakona pa se postiže točno suprotni efekt od onog kojeg zakonodavac želi."

Đoreski dodaje i kako sama gradnja centra nije toliko jednostavna koliko bi mogla biti.

"Mi takvih građevinskih firmi u Hrvatskoj imamo tek nekoliko. Međutim, građevinski standardi nisu oni standardi kako se grade data centri. Isto tako danas je normalno u svijetu da vaš krajnji korisnik vam prati da to bude čisto. Kod nas je zaštita na radu, pogotovo na gradilištu, uglavnom mrtvo slovo na papiru, to ne postoji."

Jednom i kada bi se izgradili data centri problem postaje kvalificirana radna snaga.

"Vi danas možete dobiti u Hrvatskog nekoga inženjera elektrotehnike ili strojarstva koji se može duboko fokusirati na jedan segment, ali nekog all around igrača kakvog data centar treba, nema. Razvijeniji veći globalni data centri imaju svoje akademije na kojima educiraju ljude, ali bilo bi dobro kada bi netko mogao doći direktno sa školovanja na tržište rada i u tom smislu se nadamo nešto tijekom idućih godinu dvije kroz udrugu uspostaviti neke programe koje će to pokriti."

Iako sami data centri ne zapošljavaju puno ljudi Đoreski naglašava kako na jednog zaposlenog u samom centru, još dvadeset osoba osoba zaposli se kao vanjski suradnik u različitim komponentama. Tu je prilika za male i srednje domaće tvrtke.

"Ne samo suport velikim igračima. Kada uđete u data centar vi se nalazite u dobrom društvu. U tom okruženju gdje je svima vaša usluga na dva klika od njih i tu ste prisutni među njima vi možete početi, znajući kome se obraćate, graditi nekakav svoj poslovni model i to je prilika. Ako gradite skladište onda ćete graditi na raskršću autoputova, ako hoćete da vam vaša kompanija bude uspješna uzet ćete nekoliko kabineta stavit ćete svoje servere u data centar jer tu ima nečega."

No, kako će se Hrvatska probiti u ovoj industriji, koji je najbrži put?

"Vi nemate niti streaming servise, niti gaming servise, niti društvene mreže, baze podataka, ništa od toga što mi koristimo nije u Hrvatskoj. Mi kada bi uspjeli dobiti, s obzirom na veliki pritisak na električnu mrežu koji se sada trenutno nalazi u zapadnoj Europi, da oni rasterete tu električnu mrežu prebacivši naše servise nama i prebacivši servise za jugoistočnu Europu nama, mi bi rasli eksponencijalno, mi bi rasli ne duplo nego puta deset u roku od idućih pet godina."

A da bi do toga došli ne trebamo izmišljati nove stvari, već pratiti primjere dobre prakse iz prošlosti.

"U zadnjih 30 godina 75 posto data centara koji su ikada sagrađeni su propali na način da su prodani za trećinu novca koji je u njega investiran. Znači postoji i te kako dobro poznati put kada će data centar uspjeti, a kada neće. Ne moramo izmišljati toplu vodu."

Za kraj ako nešto želimo postići u ovoj industriji rezultati moraju biti vidljivi kroz pet godina, a kroz deset bi trebali osjetiti i značajne efekte zaključio je Đoreski.