Trojnar za MS: Učenici na našem sajmu imaju priliku upoznati se sa 70-ak zanimanja

"Preko 70 zanimanja, djeca sedmih i osmih razreda mogu se upoznati sa svim tim zanimanjima, ali mogu i isprobati zanimanja. Poanta cijele te priče je sam rad i da djeca probaju zanimanja, ali i da mogu razgovarati i komunicirati sa učenicima srednjih strukovnih škola, sa njihovim profesorima, sa njihovim ravnateljima, ali i sa samim obrtnicima koji žive od tih zanimanja, odnosno žive od rada svojih ruku."25 strukovnih i obrtničkih škola iz grada Zagreba i Zagrebačke županije predstavit će brojna zanimanja.

"Imamo preko 20 građevinskih zanimanja od soboslikara, stojarskih, bravarskih zanimanja, dimnjačara pa imamo jedan beauty dio to su frizeri, kozmetičari. Onda imamo cvjećare, krojače, galanteriste imamo široki spektar ugostiteljskih zanimanja i tako. Evo, ako sam nekoga zaboravio, sve skupa 70-ak zanimanja."

Ulaz je besplatan, a za školarce je organiziran i besplatni prijevoz. Sva djeca koja dođu imat će priliku okušati se u raznim zanatskim zanimanjima.

"Da djeca sa svojim rukama mogu probati napraviti cvjetni buket, mogu frizirati, mogu nekoga našminkati, mogu napraviti elektroinstalaciju, alli mogu voziti bager ili kamion."

Pošto govorimo o osnovnoškolcima, poželjno je da na sajam dođu u pratnji roditelja.

"Da jednostavno oni vide i porazgovaraju s profesorima, ali i sa samim obrtnicima."

Jer deficitarnih zanimanja ima puno, a završetak strukovne škole u velikoj većini slučajeva znači i siguran posao.

"To nisu više potplaćena zanimanja nego biti majstor nekog određenog zanimanja je jako unosno, ali opet ovisi o tome koliko ti znaš i što znaš."

Interes za strukovne i obrtničke škole raste, prošle godine 75 posto osmaša upisalo je upravo takve škole, a odabir strukovne škole ne znači i odustajanje od fakulteta napominje Trojnar.

"Nitko ne sprječava da djeca kada završe strukovne škole, da upišu četvrti razred i da idu na fakultet. Naravno da bi svakom roditelju bilo drago da dijete završi fakultet i neka ide na fakultet, ali njemu kada završi strukovnu školu njevog zanat uvijek ostaje."

Otkrio je Trojnar i koja su zanimanja djeci najzanimljivija, ali i najtraženija.

"Danas stvarno imamo potrebu za svim zanatima. Recimo, sada imamo jako široki spektar oko auto industrije. Oni su sada uveli i novo zanimanje mehaničar poljoprivredne meganizacije. Interes za krojača je možda malo manje, ali zato postoji interes za modnog dizajnera. Stvarno su veliki interesi i za instalaterska i građevinska zanimanja."

Učenik kada završi srednje strukovno obrazovanje dvije godine mora raditi u struci da bi stekao uvjete za polaganjem majstorskog ispita, što je uvjet za otvaranje zanatskog obrta. U tom procesu potreban je mentor, a njih, zbog prirodnog odljeva, odnosno odlaska u mirovinu, i zanemarivanja strukovnih zanimanja kroz godine, lagano nedostaje.

"Ali evo, zadnjih tri, četiri godine imamo veći upis otvaranja obrta. Prošle godine je na nivou Hrvatske novih 800 majstora položilo svoje ispite. Nama je želja da svaki majstor licencira svoju radionicu, da učenik srednje strukovne škole može doći kod njega na praksu. Mentor obrtnik može dobiti naknadu za ono vrijeme koje potroši za učenje učenika. Nama je želja da to uđe u proračun Vlade, a ne da to bude od projekta do projekta."

Naknadu za praksu dobivaju i učenici nastavlja Trojnar i dodaje:

"E sada kada bi još mogli uvjetovati da ti učenici ostanu u struci dvije, tri, četiri godine za taj novac koji je uložen u njih, to bi bilo jako lijepo da probamo dobiti onda te majstore da zadržimo zanimanje."

S povećanim interesom koji traje već nekoliko godina za strukovna zanimanja Trojnar je uvjeren kako ćemo u Hrvatskoj kroz pet godina lakše doći do keramičara ili elektroinstalatera nego što je to danas.