U Gradskom muzeju Bjelovar izložba Vojin Bakić: Princip nade koja donosi i nikad izlagane skulpture

"Ova izložba nije samo još jedna u nizu za naš Muzej, ona nosi povijest i dug, ali i tvrdoglavu potrebu da se važne stvari vrate kući. Bakić nije samo veliko ime svijeta umjetnosti, on je i naš sugrađanin, čovjek čije se djetinjstvo i prvi pogledi na svijet vežu uz Bjelovar."

Koncept izložbe razvila je kustosica Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW, koji se Bakićevim opusom bavio u svojim ranijim izložbama. Pristupile su izložbi iz neobične perspektive: antropologije budućnosti, discipline koja istražuje kako naša očekivanja i nade o budućem oblikuju sadašnjost.

"Bakić je istodobno ključna figura modernizma i autor čije je monumentalno nasljeđe u javnom prostoru sustavno devastirano i potiskivano. Upravo taj raspon između priznanja i zaborava bio je polazište za izložbu", naglasila je Ćurak.

Naslov izložbe, Princip nade, preuzet je od filozofa Ernsta Blocha, ne kao optimizam, već kao uvjerenje da svijet nije dovršen i da se u formi, materijalu i pamćenju stalno otvaraju još neostvarene mogućnosti, što upravo zrcale Bakićeve skulpture. Na sudjelovanje u izložbi i dijalog s Bakićevim nasljeđem pozvani su umjetnici David Maljković, Miloš Trakilović i Sara Salomon. Ćurak je sve pozvala da izložbu dožive kao susret s opusom koji je istovremeno estetski radikalan i politički izazovan te kao pitanje što danas znači brinuti se za Bakićevo nasljeđe.

Autorice izložbenog postava, arhitektice Ana Martina i Vjera Bakić, umjetnikove unuke i nasljednice njegova opusa, izrazile su zadovoljstvo što se ovim projektom, koji obuhvaća izložbu i buduću Kuću Bakić, Bakićev princip nade i okrenutost budućnosti konačno materijaliziraju nakon dugog razdoblja zanemarivanja i devastacije njegova rada, posebno skulptura u javnom prostoru.

"Zajedničkim doprinosom svih uključenih u projekt, građani Bjelovara, mlađe generacije i stručna javnost dobit će detaljniji uvid u cjeloviti djedov opus", istaknula je Vjera Bakić, podsjećajući da je posljednja izložba ovog opsega održana u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb 2014. godine.

Ana Bakić naglasila je važnost izravnog, tjelesnog susreta sa skulpturom, osobito za mlađe generacije koje dosad nisu imale priliku upoznati umjetnikov rad u većem opsegu, te uređenje Kuće Bakić koja postaje referentno mjesto za istraživanje umjetnikova opusa, kao i stalni prostor za njegovu prezentaciju. Na izložbi će prvi put biti predstavljena burna obiteljska povijest obitelji Bakić, ali i radovi velikog formata koji nikad nisu bili javno izloženi, poput restaurirane skulpture Istovremenost, velikog drvenog Torza te Oblika, reducirane animalne forme prošupljenog punog volumena iz drveta i gipsa iz Bakićeve animalne faze, dopremljene s Gršćice na Korčuli, gdje je kipar imao ljetni atelje.

Postav se prostire na tri razine Muzeja i donosi pregled ključnih faza Bakićeva rada, s naglaskom na cikluse Svjetlonosne forme (1963-1968) i Razlistale forme (1958). Izložba uključuje i djela iz zbirke Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima su fragmenti miniranog Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak iz 1947., podignutog u spomen na Bakićeva brata Slobodana. Replika je 2010. vraćena u Spomen-park Borik zajedničkim naporima obitelji, prijatelja i institucija. Izložba povodom 110 godina Bakićevog rođenja poklapa se s proslavom 270. godina grada Bjelovara.

Kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i opće poslove Jasna Škaurin Grgić, ona je i svojevrstan uvod u buduću obnovu obiteljske Kuće Bakić, koja će prerasti u novi muzejski prostor, zajednički poduhvat Grada i Muzeja.