Knežević za MS: 90% robe koja se prodaje na Crni petak imala je jednaku ili manju cijenu prije

Black Friday ili Crni petak fenomen je koji dolazi iz Amerike, a posljednjih godina vrlo je popularan i u Hrvatskoj. Nude se popusti na odjeću, obuću, elektroničke i druge uređaje, a ponuda se protegne na cijeli tjedan, pa i mjesec. Koliko je Crni petak u Hrvatskoj sličan onom američkom, usporedila je u intervjuu Media servisa predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević:

"Iako već nekoliko godina imamo Crni petak i sve je intenzivniji, ali nije još ni izdaleka kao taj američki. Vidjeli smo i sami na televiziji da se tamo stvaraju redovi, čak se i kampira i prenoći, bilo je i fizičkih obračuna, čak je bilo i ranjenih i poginulih, jer su tamo ta sniženja doista velika. I nema ovoga kao što ima u Hrvatskoj da piše sniženje do 70 posto, do 80 posto, dakle tamo piše "sale, 80 %" i sve je sniženo 80 posto. I zato su takve gužve, jer ljudi znaju da će u takvoj kupnji zaista profitirati, da nešto, što je prije tjedan dana bila puna cijena, sad je snižena 80 posto".

I nisu to jedine razlike. U Udruzi potrošača navode kako su istraživanja pokazala da je oko 90 posto robe koja se prodaje tijekom Crnog petka imala jednaku ili čak manju cijenu prije tog dana, što znači da popusta zapravo nema.

"Ovo je istraživanje koje je radio britanski savez potrošača, najveća udruga potrošača u Europi. Ispitali su cijene kod 243 trgovca, 6600 cijena i ustanovilo se, mi smo tu stavili blago preko 90 posto, a zapravo 99,5 posto je slučajeva da su te cijene na Crni petak bile jednake ili više nego prije. Znači da su trgovci iskoristili šansu i povećali cijene".

No, psihologija i euforija Crnog petka u kojoj ljudi misle da je nešto sada povoljno i sniženo privuče ih u kupnju, nastavlja Knežević.

"Ako je to tako u Velikoj Britaniji koja je puno veće tržište, uređenija država nego mi, onda možemo misliti kakvi su rezultati kod nas".

Kako provjeriti raniju cijenu? Knežević napominje da Zakon o zaštiti potrošača obvezuje trgovce da pokraj snižene cijene istaknu najnižu cijenu u zadnjih 30 dana kako bi potrošači mogli usporediti cijene.

"Međutim, mi smo sugerirali potrošačima da si poslikaju, svi imamo mobitele s kamerama, možemo poslikati to što nas zanima, uslikati tu cijenu već u 10. mjesecu i onda ako hoćemo kupiti, prošetati se i provjeriti koliko je sad ta cijena doista snižena. Ako je dobro sniženje kupiti, a ako ne okrenuti se i produžiti dalje".

Popusti izazivaju euforiju, često su vrlo primamljivi, a ljudi vrlo impulzivni pri kupnji. Nažalost, nisu rijetkost ni prijevare. Knežević naglašava na što treba pripaziti prilikom kupovine na Crni petak. Za početak, ističe, treba razmisliti što nam doista treba. Ako nam nešto treba i ako je sniženje povoljno, onda je Crni petak zaista prilika, kaže Knežević. Ukazala je i na važnost prethodnog informiranja o mogućnostima povrata ili zamjene robe.

"Ono s čime se puno susrećemo, problem kod fizičke kupnje je da ljudi ne znaju, odnosno ne informiraju se prije, da trgovci nemaju zakonsku obvezu nama vratiti novca kad mi njima vraćamo ispravan proizvod. Svaki dan nas zovu ljudi - evo kupio sam tenisice, za pet minuta sam se vratio i oni mi neće uzeti tenisice nazad i meni vratiti novac. Niti jedan zakon nije trgovce obvezao da to moraju, to je njihova dobra volja, odnosno mi kažemo dobra poslovna praksa. Neki to rade, neki ne rade, ali svatko radi pod svojim uvjetima".

Popusti koji se nude pri online kupovini često su i veći od popusta u trgovinama. Isto tako, na internetu su i opasnosti od prijevara veće. Knežević ističe na što treba pripaziti prilikom kupnje putem interneta?

"Mi stalno upozoravamo, ali svaki dan nam se javlja jako puno potrošača da ništa ne treba gledati na društvenim mrežama, niti tu naručivati jer je tu najviše prevaranata. I naš Carnet i policija su objavili da ima oko 6000 prevarantskih stranica".

Između prave i prevarantske stranice razlika je ponekad tek u jednom slovu ili riječi, stoga treba dobro otvoriti oči, upozorava Knežević.

"Evo Carnet je i objavio tu stranicu na kojoj se može provjeriti, https://iffy.cert.hr/, vjerodostojnost svake stranice".

Ne treba nikud žuriti, treba pročitati recenzije i iskustva drugih, napominje naša sugovornica.

"Ako su recenzije super i sve pozitivno, onda se otud treba maknuti. Ako su te ponude jako primamljive, a fotografije su prekrasne, a fotografije možete uzeti od bilo kuda, pa još povoljnija cijena, malo treba razmisliti da to nije realno. Javio se prošli tjedan gospodin koji je naručio pilu, a dobio je dječju igračku. Ali to je bila cijena 70 eura. Nije realno za očekivati da će dobiti neku kvalitetnu pilu za 70 eura".

Kako bi provjerili vjerodostojnost stranice s koje kupujemo, treba obratiti pažnju na nekoliko stvari.

"Zakon je jasno i glasno rekao - mora biti točan naziv i adresa trgovca, njegov sjedište, mora biti fiksni mail, ne ona kontakt forma, kad vi pošaljete mail nema ga, nestane, ne možete dokazati da ste ga poslali. I često se to prevodi, automatski strojevi prevode i ima jako puno grešaka. Kad se vidi već da i tih grešaka ima, treba biti nama signal da tu nešto ne štima".

Kako bi dodatno zaštitili potrošače, Udruga potrošača od HAKOM-a je zatražila donošenje pravilnika kojim bi se obvezalo dostavne službe da potrošačima, koji robu naručenu s interneta plaćaju pouzećem, prilikom dostave dopusti da pregledaju pošiljku i provjere je li u njoj ono što su naručili i je li oštećeno.

"Ovako ljudi to preuzmu i onda je odgovornost na njima, onda on mora dokazati. Čak imamo jednu gospođu koja je dobila nošene tenisice, kad je reklamirala onda su nju optužili da ona njima hoće vratiti nošene tenisice. Kako će ona sad dokazati da to doista nisu njezine stare tenisice?"

Nepravilnosti treba prijaviti Državnom inspektoratu i to se vrlo lako može učiniti na njihovoj web stranici, ističe Knežević.

"Mi smo prije dvije godine napravili listu od tih 200 nekakvih društava koja su varala i poslali inspektoratu, ali inspektorat je odgovorio da svatko za sebe treba prijaviti".

Stoga, zaključuje, treba prijavljivati svaku nepravilnost kako bi se uveo red i kako bi nas, na koncu, trgovci poštivali kao potrošače.