Božinović za MS: Niti jedan predsjednik nije napravio tako malo kao Milanović

​Predsjednička utrka u punom je zamahu. Glavni pretendenti za ulazak u drugi krug su aktualni predsjednik Zoran Milanović i kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Intervjuu tjedna Media servisa kaže da Milanović u mandatu na isteku nije obavljao jedan od temeljnih zadataka predsjednika - sukreirao vanjsku politiku.

‘‘Mislim da nismo imali predsjednika koji je toliko malo napravio na tom području praktički bez kontakata sa svojim kolegama u svijetu, što nije dobro jer nije slučajno u Ustavu zapisana ta ovlast predsjednika. Predsjednik predstavlja državu, a sad imate predsjednika koji zapravo ne putuje niti netko njega poziva i to je jedna dimenzija koja je definitivno ostala neiskorištena.‘‘

​Jer kontakti su izrazito važni za državu bilo da je riječ o vidljivosti, lobiranju ili gospodarskim interesima. Upravo međunarodne kontakte kao svoju snagu ističe kandidat HDZ-a Dragan Primorac, a Božinović je uvjeren da bi on bio puno bolji predsjednik od Milanovića.

‘‘On je i ovako kao osoba puno aktivniji, stiže svuda. Kada govorimo o međunarodnim kontaktima, on je i u ovoj kampanji, a i nekoliko mjeseci prije ove kampanje kao građanin imao više međunarodnih kontakata s vrlo važnim sugovornicima primjerice premijerom Indije, što se aktualnom predsjedniku nažalost nije moglo dogoditi.‘‘

Dosadašnju kampanju obilježio je susret supruga predsjedničke kandidatkinje Ivane Kekin s kontroverznim poduzetnikom Nikicom Jelavićem. On je nakon toga o svemu obavijestio policiju i javnost, a ubrzo je stigao i odgovor državne tajnice u Ministarstvu unutarnjih poslova. Ipak, stranka Možemo! kritizirala je taj potez, a Božinović tvrdi - policija nije pronašla nikakve elemente protupravnog ponašanja, a to je zaključak i svega što čujemo u javnom prostoru.

‘‘Bilo bi dobro da se gospodin Kekin obrati, on je nakon te objave nestao iz javnosti. Sada mi moramo svaki dan, evo i ja danas s vama nešto izvještavati. Dakle, policija je napravila svoj posao, to nije posao o kojem bi uopće obavještavala javnost, ima takvih desetke tisuća razgovora dnevno. Ali smo dovedeni u situaciju kao da tu policija sad nešto radi ili istražuje pa mora nešto objašnjavati javnosti.‘‘

"A to nije tako," dodaje Božinović dodavši da nije na policiji da objašnjava zašto su se dogovorili za kavu i o čemu su razgovarali.

‘‘Otvorili su to pitanje, nisu ga zatvorili, a ja mogu sad spekulirati zašto ga nisu zatvorili, možda im odgovara da to stoji u eteru, ali ne sviđa mi se kad se institucije dovode u jednu takvu situaciju. Ponavljam - policija je postupila profesionalno, sve ovo drugo je zapravo nešto što je isprovocirala ili gospođa ili gospodin Kekin. Doveli su nas u poziciju da moramo govoriti o nečemu o čemu niti znamo niti bi nam po bilo kojoj osnovi trebao biti interes.‘‘

Osim predsjedničke kampanje, dotaknuli smo se i pitanja ilegalnih migracija. Proteklih tjedana javnost su uznemirili tajni, čarter letovi kojima ilegalni migranti stižu u Hrvatsku. U njemačkim se medijima spominjala cifra od čak 16 tisuća osoba za koje je navodno zatražen povratak u zemlju gdje su prvi put registrirani, točnije u Hrvatsku. Ministar unutarnjih poslova ponavlja - ta je brojka puno, puno manja.

‘‘Hrvatska, osim u slučaju onih azilanata, odnosno migranata koji dolaze komercijalnim letovima u Sarajevo i Beograd, zapravo ne može biti zemlja prvog ulaza jer takva je konfiguracija. Dakle, da biste došli kopnenim putem do Hrvatske morate proći Grčku, Bugarsku ili Rumunjsku. Ove godine iz Njemačke je došlo nešto više od 400 ljudi u tom postupku.‘‘

"Stoga Hrvatska nije, neće i ne može postati migrantski hotspot", naglašava potpredsjednik Vlade.

‘‘Hrvatska, za razliku od brojnih drugih u Europi nema taj problem azila. To neki u našoj političkoj areni razumiju, neki ne razumiju. Cijelo vrijeme im ponavljamo jedno te istu stvar - dosad nikad više od tisuću stranih, ilegalnih migranata nije prespavalo više od jedne noći u Hrvatskoj. I jutrošnji podaci govore da je nekih 670-680 ljudi u ovom trenutku u Hrvatskoj.‘‘

Sustav azila često se zlorabi jer podnošenjem namjere da bi tražili međunarodnu pomoć migranti dobivaju mogućnost da se kreću izvan primjerice Porina što onda koriste da odu dalje. Kritiziralo se tu čuvenu Dublin lll. uredbu, a Božinović kaže da bi Paktom o migracijama i azilu stvar trebala biti riješena jer će se time odvojiti izbjeglice i migranata. Dio javnosti uznemirilo je što je na listi imena bila i osoba koju se u Bavarskoj teretilo za ekstremističko djelovanje. Trebamo li biti zabrinuti?

‘‘Hrvatska je sigurna zemlja. To pokazuju sva istraživanja, ne samo da je sigurna, nego je i jedna od najsigurnijih ne samo u Europi, nego i u svijetu. Takve osobe, kad se vraćaju imaju poseban tretman, ne mogu šetati Hrvatskom, smješteni su u našim centrima za detenciju gdje uz pratnju ostaju dok uz dogovor sa zemljom koja ih treba primiti ne budu isporučeni nazad.‘‘

​Policija je uhitila gotovo dvije tisuće migranata, spriječila preko 70 tisuća ilegalnih prelazaka granice, ali dio oporbe zagovara vojsku na granicama:

‘‘Kad bi bila potreba za vojskom, ta mogućnost uvijek postoji međutim u ovom trenutku raspoređivati vojsku na granici ne bi donijelo ništa osim što bi vojsci oduzeli ono vrijeme koje je potrebno da radi svoj posao, a to je da se uvježbava za obranu zemlje.‘‘

Sve se glasnije govori i o eksternalizaciji postupka azila:

‘‘Mi to zagovaramo već osmu godinu, a to znači da sve te ljude koji žele doći u Europu treba preusmjeriti na zakonite kanale. To znači da se na rubnim zemljama, sjever Afrike ili Turske naprave određeni centri gdje bi se zapravo izvršila ta trijaža, a ne da ljudi dolaze ovdje i da onda kad su tu već u Europi to prvo nije dobro za njih, drugo mi se opterećujemo više nego što bi trebali.‘‘

Što se tiče strane radne snage, ministar unutarnjih poslova naglasio je da su oni izrazito važni za funkcioniranje našeg društva, poglavito turizma i građevine. Dobra vijest što se tiče migranata iz Sirije je svakako pad režima Bašara al-Asada. Upravo zbog toga na europskom nivou došlo je do obustave obrade zahtjeva za azil sirijskim izbjeglicama, a neke zemlje poput Austrije čak nude tisuću eura za povratak u Siriju. Migranti i nestabilnost na Bliskom istoku primorala je neke članice Schengena da uvedu dodatne kontrole, a Slovenija je sinoć odlučila produljiti kontrole na granicama sve do 21. lipnja iduće godine.

"To je više u nekom političkom smislu slanje određenih poruka da se nešto radi, ali znate i sami kad putujete u Sloveniju onda nema praktički nikakvih ni kontrola, niti čekanja na granici tako da Schengen preživljava i preživjet će ovu situaciju. Što se tiče kontrola - one su dobrim dijelom povezane i zbog zabrinutosti oko terorizma."

Dotaknuli smo se i prometa - svaki izgubljeni život je previše, ali u 2024. zabilježen je pad broja poginulih u prometu. Božinović ističe da je to rezultat cjelogodišnjeg rada i međuresorne suradnje.

"Važno je da se promjeni prometna kultura u Hrvatskoj stoga radimo s Ministarstvom obrazovanja i znanosti, policija ide prema školama i inicira te sastanke", objašnjava naš sugovornik:

"Ove godine imamo 11 % manje poginulih. Ponavljam - stvarni cilj nam je nula poginulih u prometu. Taj rezultat će doći onda kad se svi budemo odgovorno ponašali u prometu."

Osvrnuli smo se i na godinu za nama - HDZ je po treći put formirao Vladu, a Božinović je istaknuo da ljudi prepoznaju koliko ozbiljno rade:

"Plaće su se značajno podigle. Po svemu što možemo u ovom trenutku projicirati to je da će iduća godina biti još bolja od ove za hrvatske građane, a to će nam otvoriti prostor da se posvetimo dodatno i tim pitanjima socijalnih nejednakosti. Prije svega mladih ljudi i njihovih potreba pogotovo potreba za prvom nekretninom u životu."

Cijeli razgovor možete pronaći na Youtube kanalu Media servisa.