Podobnik za MS: Krivnja za visoke cijene je i u trgovcima i građanima, no najveća na državi

Slike praznih trgovina u petak su obišle zemlju, no bojkot trgovačkih lanaca UGP nije podržao. 'Krivnja za visoke cijene nije samo na poduzetnicima, nego u svima', objasnio je za Media servis Podobnik koji je na čelu UGP-a.

"Pa i građani su krivi. Zašto? Bi li ovakve cijene mogle ludovati u nekoj zapadnoj zemlji, recimo Njemačkoj ili Nizozemskoj? Tamo građani znaju reagirati na vrijeme, a kod nas se ne reagira na vrijeme nego vrlo često prekasno. S psihološke točke gledišta Hrvati ne reagiraju ako je cijena malo viša. Pa zašto ne bi prodavali malo više? To nije krivnja trgovaca, oni uvijek žele prodati što više. Kada vide da ne mogu prodati, onda jednostavno snižavaju cijenu. Tu je daleko najveća krivnja u državi. Mi u UGP-u mislimo da je država najveći krivac. Oni su uništili poljoprivrednu proizvodnju i samim time moraš uvoziti pa je samim time skuplje. Da ne govorimo što smo korumpirana zemlja."

Dodaje da Hrvatska ima najveću stopu PDV-a na hranu.

"Pa Europska unija je prije nekoliko godina tražila od Hrvatske da regulira inflaciju na način da upravo regulira najveću stopu za hranu. Naši su s vremenom uvodili ove niže stope, ali ta najviša stopa praktički vrijedi za najveći broj prehrambenih proizvoda. Država nije učinila do kraja što je mogla i što su učinile praktički sve zemlje na zapadu."

Bojkot se nastavlja i ovaj tjedan. 'Drago nam je da se građani bude, no pažnja se mora usmjeriti prema državi', istaknuo je Podobnik.

"Ako je netko možda ušićario u svemu ovome to nisu mali trgovci. Najveći prostor gdje se nešto loše može napraviti je kod veletrgovaca. Oni imaju veću mogućnost kontrole. U korumpiranim zemljama vidite kod primjerice Zakona o zabrani rada nedjeljom kome najviše pogoduje? Manje štete imaju veliki nego mali, mali imaju jedan dućan i kada je zatvoren, on je zatvoren. Kod velikog lanca dva su dućana zatvorena u nekom području, a dva su otvorena."

Podaci Porezne uprave pokazuju da je u petak broj računa u trgovini na malo bio manji za 44%, a iznos računa za 53% što ukazuje da je bojkot bio uspješan.

"Sam bojkot će se nastaviti. Da je bio jednodnevni, ne bi imao posebnog smisla i nitko ne bi bio posebno oštećen. No, kada se primjerice zabranjuje rad nedjeljom izazivate prelijevanje sredstava od velikih prema malima. Kada bi bojkot udarao prema velikima, to bi bilo dobro i za male jer bi došlo do blagog prelijevanja dobiti."

Građani su za vrijeme bojkota kupovali u susjednim zemljama - BiH, Sloveniji, Italiji. Podobnik ističe da su cijene u Italiji manje jer je ta zemlja veliki proizvođač hrane, kao i da je PDV na hrani u toj zemlji puni manji.

"Oni imaju niži PDV. Ako imate niži PDV na sir - 5%, a mi imamo 25%. To je pet puta više što država uzima u Hrvatskoj nego što uzima u Italiji."

Ako se cijena dovoljno ne smanji, ljudi će nastaviti kupovati u inozemstvu, upozorava Podobnik. Osvrnuo se na činjenicu da kvartovske, obiteljske trgovine imaju manje cijene proizvoda od velikih trgovačkih lanaca.

"Ne mora nužno značiti da ako imate nižu cijenu hrane da je kvalitetna. Sigurno kvalitetnija hrana mora biti i skuplja. Ako prodajete od OPG-ova koji ne koriste pesticide, ona mora biti skuplja. Ako vam država kontrolira cijene to znači da ćete imati nekvalitetnu hranu, to je gotovo pa sigurno."

Dobar glas daleko se čuje - tako su na primjeru Hrvatske bojkot najavili i u susjednoj BiH. No, oni će osim trgovačkih lanca i benzinskih postaja bojkotirati i kafiće i restorane.

"Kada se pojavi neka bolest, ona se širi dalje. Problemi koji postoje kod nas, postoje kod njih jer smo mi pripadali istoj zemlji. Mentalitet nam je isti, ako trpimo oni, trpe i u Bosni. Ako smo mi došli do nekog rješenja, doći će i oni."

Tko je krivac ove dugogodišnje inflacije - 'pohlepa trgovaca', turizam, Vladina politika?

"Pa sve po malo. To je prirodno. Mi nismo proizvođači hrane. Mi smo mislili da se hranom bave samo seoske zemlje. Mi se volimo hvaliti kako ćemo hraniti cijelu Europu, a zbog korupcije i nesposobnosti svih naših Vlada nismo sposobni prehraniti sebe, nego moramo uvoziti. Naš agro-izvoz je nešto viši od dvije milijarde eura. U Nizozemskoj koja je high tech zemlja i ne bavi se poljoprivredom kako mi mislimo, oni imaju izvoz, što uključuje i cvijeće, 132 milijarde."

Bi li smanjenje PDV-a na hranu riješilo problem?

"Možda bi i moglo. Ako bi smanjili PDV, onda ne bi bilo loše da postoje mehanizmi kontrole. UGP ne bi imalo ništa protiv da onda Vlada može nešto intervenirati. Premda uopće nije dobro da Vlada intervenira kroz zaleđivanje cijena jer ćemo tada dobiti nekvalitetniju hranu, to je neminovno."

Ovaj tjedan Vlada bi trebala predstaviti proširenu listu proizvoda zamrznutih cijena. Podobnik ističe da je to loša odluka Vlade.

"Vama je više nego jasno da što više blokirate da će sigurno biti malo i nestašice i da će sve više nekvalitetnijih proizvoda dolaziti u Hrvatsku. To je više nego jasno. Ako nekome kažete da mora prodavati po cijeni nižoj od troškova, to će izazvati efekt da će trgovci povećavati cijene proizvoda koji još nisu zaleđeni. Tada može doći do kolapsa sustava."

Lista proizvoda sa zamrznutim cijenama nije dugoročno riješenje problema, zašto trgovci pristaju na to, a ne daju ultimatum da se smanje porezi?

"Trgovac zna da na neki način ovisi o Vladi. Onda jednostavno mora biti dobar s Vladom. Možda su banke one koje mogu lupiti šakom od stol jer kada Vladi ponestane novca za mirovine, onda će posuditi novac od banke. Najveću pregovaračku poziciju imaju banke, trgovci manju."

Podobnik smatra da bi bojkot mogao potrajati i nekoliko mjeseci pa i do izbora.

"To će sigurno potrajati barem do ožujka, travnja, kada budu izbori. Mora rezultirati nečime, no veliki je problem u psihologiji nacije. Mi smo narod koji voli trpiti, jako smo hrabri u ratu, a u miru više trpimo od Slovenaca, Nijemaca, Nizozemaca. Trgovci su to iskoristili. No, kada podižete cijene dođete do plafona, nakon toga ne možete pretjerivati. Izgleda da su došli do plafona i da se mora naći rješenje."