Menu

Hruškar za MS: Ne može se ugled Sveučilišta vratiti preko noći

ZAGREB - Prvi krug izbora za rektora Sveučilišta u Zagrebu je 1. ožujka, uoči kojega je Media servis pružio priliku svim kandidatima da predstave svoj program. Nakon Marijana Klarice i Stjepana Lakušića, planove za najveće hrvatsko Sveučilište otkrila nam je i Mirjana Hruškar, redovita profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, ako postane rektorica.
Na pitanje zašto bi Sveučilište u Zagrebu nakon Damira Borasa trebala preuzeti upravo ona, Hruškar nam je odgovorila.

 ''Rekla bih da u našoj akademskoj zajednici ma sjajni znanstvenika koji bi zacijelo bili bolji rektori. Ali ja sam u sebi našla nešto snage i želje ili možda bolje rečeno strasti da još nešto učinim u zajedništvu sa svojim divnim kolegicama i kolegama. Od svojih 30 godina rada na visokoškolskoj instituciji više od 13 provela sam na rukovodećim pozicijama, bila sam prodekanica za nastavu pa u dva mandata dekanica svog fakulteta i nešto više od pet godina prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu''.

A motivirana je jer želi...

 "Bolje, kvalitetnije, otvorenije i transparentnije Sveučilište kako bi naši studenti, koji su moja najveća motivacija, studirali u jednom pozitivnom i motivirajućem okruženju i bili ponosni na svoje Sveučilište''.

Svoj program podijelila je u 7 dijelova:

''Provedbu mog programa pod nazivom 'Sveučilište u Zagrebu - vizija autentičnosti, kompetentnosti i izvrsnosti' omogućit će primjenu osnovnih akademskih vrijednosti. Program obuhvaća 7 područja i teško je ukratko dati naglaske iz programa, međutim rekla bih da su glavni ciljevi unaprjeđenje kvalitete studentskog standarda, poticanje zajedničkih i združenih studija zatim digitalna transformacija i obnova''.

Što se tiče obnove od posljedica potresa, Hruškar ističe da primaran zadatak mora biti izvući što više novca iz Fonda solidarnosti, sada kad smo dobili produžetak roka, ali se pri to ne smije zanemariti ulaganje u infrastrukturu jer naglašava da su zgrade sastavnica u 'jadnom stanju'.

"Naravno da je u isto vrijeme potrebno riješiti pitanje prostornog planiranja svih naših kapitalnih projekata, odrediti prioritete i to uz te kapitalne projekte, tako i oni naših sastavnica i objekata koji nisu Zagrebu nego su negdje dislocirani. Godine 2018. je Sveučilište izdalo katalog kapitalnih projekata, no to je jedan segment koji treba revidirati, odrediti prioritete i krenuti u realizaciju''.

Smatra da najveće i najstarije sveučilište u zemlji nije baš na razini na kojoj bi trebalo biti, barem prema ugledu koje uživa, ili u ovom slučaju ne uživa.

"Ugled ne možemo vratiti preko noći. On će se vratiti otvorenim i transparentnim komuniciranjem. On će se vratiti radom i primjenom osnovnih akademskih vrijednosti kojima je cilj uspostaviti mjerila tih vrijednosti, koja su čini mi se narušena. Znate, jednom kada pod svjetlom reflektora javnosti dosegnemo mjesto i ugled iz vremena akademika Supek ai njemu sličnih, moći ćemo reći da smo vratili ugled Sveučilišta''.

Budući da konstantno naglašava transparentnost, upitali smo kandidatkinju za rektoricu je li se Sveučilište do sada krilo iza autonomije.

"Autonomija je nešto što je zagarantirano našem Sveučilištu i vezana je na studijske programe, na izbore u zvanja i segment koji se dotiče autonomije. No ona nikako ne smiješ služiti tome da se skrivamo i da ne pokazujemo ono što radimo, kako radimo i kome radimo''.

A ako doista postane rekotrica, otkrila nam je i što će joj biti prvo na agendi:

 "Prvi potez je u svakom slučaju otvoreno komuniciranje s javnošću, analiza zatečenog stanja i rad, rad i rad''.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam