Počinje sedma Boranka, Špicer za MS: Akciji će se pridružiti i BiH

Nova, sedma sezona Boranke počinje sutra, na Međunarodni dan sadnje drveća, na području Parka prirode Biokovo koji je stradao u velikom požaru ovo ljeto, a u planu je pošumiti više lokacija. Špicer je otkrio koliko će trajati akcija i koja su mjesta ove godine planirana za sadnju.

"Taj prvi vikend smo s preko 200 volontera na Biokovu, onda smo vikend iza u Trogiru, prva tri vikenda u listopadu smo na području Šibenika, konkretnije u Grebaštici koja je teško stradala u požaru prošle godine. Pokušavamo koliko god je moguće, u suradnji s Hrvatskim šumama koje su glavni suorganizator uz nas iz Saveza izviđača Hrvatske i Agencije Heart na što više lokakiteta razmjestiti akciju i biti što učinkovitiji."

U pošumljavanju sudjeluju isključivo izviđači volonteri, ne samo iz Hrvatske, nego i iz inozemstva, no i brojni drugi:

"Najviše surađujemo s lokalnim školama, srednjim školama i fakultetima, ali pridružuju nam se i sve druge organizacije - od vatrogasaca, volontera Crvenog križa, HGSS-a s kojima blisko surađujemo, do brojnih kulturno-umjetničkih i sportskih društava. Planinari su jako aktivni po tom pitanju, šumari, a tu su i vojska i mornarica. Teško da ima netko tko se do sada nije priključio."

Zainteresiranost za ovu akciju je velika, poručio je Špicer te dodao da su zbog organizacije rada na terenu i sigurnosti ponekad limitirani s brojem volontera. Otkrio je što će saditi ove godine:

"Sadimo zapravo vrlo mješovito, bio raznoliko, sada ćemo saditi puno hrasta crnike, ali ide i crnogorica. No, sadi se mješovito, po naputku šumarske struke."

Ovisno o lokalitetu sadi se i crnogorično i bjelogorično drveće, ne samo borovi pa je Špcer objasnio zašto su akciju nazvali Boranka.

"Zato što smo simpatično, na početku samo akcije, iskoristili te izgorene borove, taj ugljen i pepeo i od njih, zajedno s firmom Karbon, napravili bojice koje smo nazvali boralice, kao bojalice. Do sada smo ih preko 200 tisuća podijelili diljem Hrvatske. Pozvali smo sve kojima smo dali te bojice da s njima crtaju svoja stabalca, drveće i uploadaju ih na web stranicu www.boranka.hr i da se na taj način priključe akciji."

​Kako bi sadnice narasle u 'pravu' šumu treba više od dvadeset godina, a da bi akcije pošumljavanja uspjele potrebna su i zalijevanja, osobito u prvoj godini jer su najosjetljivije u prvoj godini.

"Šumari s kojima blisko surađujemo kažu da se na tim područjima gdje se to radilo uspješnost preživljavanja povećala na iznad 80%. To je odličan rezultat jer je procjena da će na tim područjima od 20-40% sadnica uspjeti se održati, a ostale neće. Mi isto tako ako smo na istom ili sličnom terenu zamijenimo sadnice ako je došlo do određenog sušenja, ali ih i tim zalijevanjem pokušavamo održati dulje na životu."

Dio Boranke mogu biti svi. Naime, na stranici www.boranka.hr u virtualnu šumu svatko može staviti svoje stablo.

"Mi kada smo prije sedam godina krenuli s tom kampanjom to je bio hit. Mi smo cjelokupnu stranicu napravili za prihvat 10 tisuća crteža, a nama je u prvih tjedan, dva kampanje stiglo 50 tisuća. Stranica i dalje funkcionira, može se pridružiti tko god želi, a mi potičemo ljude da se priključe na način koji mogu - netko će nacrtati, netko će pomoći izložbom, netko edukacijom u školi..."

Boranka se u godinama za nama proširila na Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, a već sljedeće godine akcija bi trebala krenuti i u Bosni i Hercegovini.

"Širimo priču, znanja i iskustva koja smo kroz ovu priču stekli u Hrvatskoj, želimo ih podijeliti s našim prijateljima i susjedima kako bismo i njima omogućili da rade stvari koje su se ovdje pokazale organizacijski dobrima i uspješnima. Nažalost, šumski požari nemaju granice - i Sjeverna Makedonija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina bore se sa sličnim problemima kao mi u Hrvatskoj i to je naša realnost i budućnost."

Dok se akcija Boranka provodi većinom u Dalmaciji, akcija Šumoborci fokusira se na kontinent. Pošumljavaju se dijelovi gdje su bolesti i klimatske promjene ubile stabla ili pak prirodne katastrofe učinile štetu.

"Sadimo nove šume više vrijednosti koje su otpornije na te nametnike. S druge strane one imaju veću sposobnost i mogućnost apsorpcije CO2. Kroz program Šumoborci mi smo u zadnje tri godine napravili 94 velike akcije pošumljavanja, uključili više od osam tisuća volontera i posadili preko 150 tisuća mladih sadnica, najvećim dijelom hrasta. To je akcija koja se odvija u dva ciklusa - primarno kasno jesenski i rano proljetni."