Alavanja za MS: Plenković je pokazao svoje drugo lice; Hrvati su se pomirili s korupcijom

U govoru o ‘stanju nacije‘ premijer Andrej Plenković osvrnuo se na sve učinjeno i to ne samo u protekloj godini već otkako je HDZ 2016. godine došao na vlast. "Rasle su plaće, mirovine, smanjio se javni dug", zborio je premijer, a Alavanja u Intervjuu Media servisa poručuje:

"Imamo činjenicu da premijer po prvi puta u tonu komunikacije nije bio toliko agresivan, nije bio direktan prema nekim saborskim zastupnicima koji mu već devet godina realno dižu živce nego je vrlo zanimljivo pokušao apsorbirati te kritike postavljajući čak i dvije stvari s kojima nije zadovoljan - od priuštivog stanovanja i inflacije izrazivši i jednu frustraciju jer se ne može uhvatiti u koštac s time."

"Plenković bi prolazio još i bolje kod građana da je češće imao ovakav pristup", dodaje Alavanja. S druge strane, oporba je kritizirala vladajuće zbog korupcije, ali Alavanja ističe da smo taj problem počeli shvaćati zdravo za gotovo.

"Korupcija je nešto što smo se svi skupa u društvu složili da postoji i nemamo više toliko veliki problem s tim, a to je kada probijete sve one standarde - kada je okej da se Beroš vrati na posao i u Povjerenstvu stoje dva od tri člana HDZ-a koji mu to naprave i takvih tri-četiri prilike koje se događaju kroz mandat ili više njih, nažalost je bilo više njih, onda kad postavite te standarde, tj. snizite ih, onda cijelo društvo vidi ‘okej, ako može on mogu i ja‘. I onda svi smo skupa malo koruptivni u svojoj svakodnevici. Budimo iskreni - Hrvati jesu takvi - zato možda to i ne pada na toliko plodno tlo."

Upravo po pitanju Beroša koji je dobio posao u Vinogradskoj premijer je prije nekoliko dana poručio da to nije pitanje za njega i da sigurno nije zaboravio operirati jer je to poput vožnje automobila.

"Imate situaciju u kojoj idete uspoređivati dvije stvari koje su po meni potpuno neusporedive iako razumijem što je htio reći, ali je bilo potpuno neprimjereno posebice ako osluškuju javnost i slušaju reakcije kroz komentare, društvene mreže, ostale aktere koji nisu samo oporba."

SDP je oštro kritizirao premijera zbog korupcije, a dotaknuli smo se i šefa oporbe Siniše Hajdaša Dončića.

"Ja mislim da je prošao onaj vlak u kojem je on mogao napraviti nekakav skok u momentumu. I lokalni izbori su pokazali zapravo da tu nema ni operacije ni stranačke stege ni organizacija diljem Hrvatske koje su jednako jake. Mislim da taj prvi moment nije dovoljno dobro iskoristio i sad što idemo dulje i dulje ne vidim pomicanje tih rejtinga."

Dotaknuli smo se i svjetskih zbivanja. Ovog tjedna došlo je do primirja na Bliskom istoku. Oružje je utihnulo, taoci su razmijenjeni za palestinske zatvorenike, a potpisan je mirovni sporazum u Egiptu. Američki predsjednik Donald Trump posjetio je izraelski parlament gdje je dočekan ovacijama.

"Zanimljivo je gledati u zadnjem ovom mandatu kako svi ovi svjetski lideri pokušavaju bit što impresivniji s poklonima i pohvalama s kojim mu dolaze pod noge i onda je zanimljivo gledati sve te neke dinamike tko će mu se više ulizati i tko će dobiti ono tweet podrške od Trumpa i slično."

A iako još nitko ne zna što će primirje na Bliskom istoku donijeti i koliko će potrajati, Alavanja ističe da je Trump namjerno požurio s objavom mira i sporazuma.

"Živimo u ekonomiji pažnje. On je ‘salesman‘ on čak više nije ni političar, on je ‘salesman‘ koji prodaje tu priču i pozicionira se i sve isključivo u svrhu PR-a, marketinga i njegovog imidža. Bilo je bizarno gledati otkud sve dolaze najave da bi on trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir, neovisno o tome treba li ili ne nego način na koji su se ljudi ulizivali njemu. Mislim to je bilo doista degutantno. Koliko sam ja shvatio to je takozvani ‘ceasefire‘. To još uvijek nije mirovni sporazum. To je trenutno prestanak paljbe u kojem se dogovara mirovni sporazum."

Može li Trump do Nobelove nagrade za mir?

"Ako su Kissinger i Obama dobili Nobelove nagrade za mir dok su vodili najviše ratova u povijesti Amerike, nemam pojma zašto je ne bi dobio i Trump ako se to doista riješi. Neka bude sretan s tom nagradom, a da se sukobi riješe."

Ovo primirje otvara i nova pitanja oko priznanja Palestine. Mnoštvo država priznalo ju je za vrijeme teške humanitarne krize i ofenzive Izraela, ali pitanje je hoće li se takva podrška nastaviti i u mirnodopskom razdoblju:

"Palestina se za početak mora riješiti Hamasa. Ako želi biti nekakva ozbiljna, strukturirana država Hamas mora prestati postojati kao teroristička organizacija koja de facto kompletno drži sve te ljude kao svoj štit za svoje djelovanje. Ono što je Palestina bila jako, jako efikasna je u igranju uloge žrtve, koja je realna, ali su jako dobro i igrali komunikacijsku ulogu žrtve diljem svijeta i zapravo su Izraelci najviše izgubili u onom reputacijskom smislu."

Još uvijek ostaje otvoreno pitanje Rusije i Ukrajine. Trump se i tu zalaže za mir, ljetos se i sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a ovog je tjedna i zaprijetio slanjem krstarećih raketa Ukrajini. Ipak, kada je riječ o Putinu Trump je oprezan i u ‘rukavicama‘:

"Kad uđeš s bivšim KGB-ovcem u pripetavanje na ozbiljnoj razini gdje morate doći do nekog dogovora tu odnosi pucaju. On je u više navrata izignorirao Trumpove zahtjeve i pozicije koje je postavio da bi se došlo do mira. Trump se zapravo prilagođava, Putin igra dugoročno, strateški. Mislim da je odnos lošiji nego što je bio i ne znam kako će to završiti jer stvarno pričamo dva ogromna narcisoidna ega."

Cijeli intervju možete poslušati na Youtube kanalu Media servisa.