Granić za MS uoči godišnjice međunarodnog priznanja: Bio je to jedan od najsretnijih dana u životu

Sutra je godišnjica međunarodnog priznanja Hrvatske, koje je uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. o u jeku Domovinskog rata dok je gotovo trećina teritorija Hrvatske bila okupirana od strane JNA i srpskih pobunjenika.

''U tom trenutku imali smo samo podršku Svetog oca Ivana Pavla II i Svete stolice i austrijskog vicekancelara i ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka i nikog više. Europska zajednica to nije podržavala kao ni SAD''.Ipak, pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana Hrvatska je nastavila sa svojim planom, što je dovelo do ključnog trenutka koji nam je osigurao status suverene države na međunarodnoj sceni.

''Nakon epopeje Vukovara vidljiva je bila promjena klime međunarodne zajednice. Tog 15. siječnja 1992. smo dobili europsko priznanje najprije od tadašnje Europske zajednice, a onda i velikog broja država svijeta''.

Granić je tada bio potpredsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Kriznog stožera Vlade RH.

''To jutro smo na televiziji pratili koje države nas priznaju. Ranu večeru sam imao s José María Mendiluceom, to je bio predstavnik Visokog komesarijata za manjine za ovaj prostor bivše države i onda sam se vrati kući obitelji, proslavili smo unutar kuće i naravno to je jedan od najsretnijih dana u mom životu''.

Istog datuma 15. siječnja 1998., završena je mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kojom je Hrvatskoj vraćen posljednji okupirani dio teritorija.

''Nakon što smo mi dogovorili sporazum, a to smo pregovarali posebno predsjednik Tuđman i ja s Miloševićem i Milutinoviće te s Amerikancima, a pregovorima je prisustvovao i Hrvoje Šarinić, potom je potpisan Erdutski sporazum temeljem kojega je mirna reintegracija završila 15. siječnja 1998. godine. Bila je to najuspješnija mirovna operacija Ujedinjenih naroda''.

A je li zadovoljan gdje je Hrvatska 34 godine nakon međunarodnog priznanja? ''Cilj 1991. godine je bio da se obranimo, da postignemo međunarodno priznanje i članstvo u UN-u'', podsjetio je.

''Odmah da kažem, da se nismo obranili, mi nikada ne bismo imali državu, barem ne naša generacija. A naš sad tada je bio Europska unija i NATO. Vlada premijera Andreja Plenkovića je uspjela još i Schengen i eurozonu i ove godine će biti još OECD. Mi možemo biti i te kako ponosni na to jer pripadamo onoj familiji kojoj zaista prirodno pripadamo''.

​Osvrnuo se na aktualne geopolitičke teme, prije svega na težnje koje američki predsjednik Donald Trump iskazuje prema Grenlandu. Naglasio je da je agresijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu srušen međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i da više nema priče o demokraciji, ljudskim pravima i manjinama, nego samo o geostrateškim interesima. ''SAD mogu postići sve što žele i ako im treba više baza na Grenlandu oni će to dobiti. EU podržava jačanje NATO-a, ali i poštivanje svake države članice NATO-a'', rekao je Granić.

Na pitanje je li ovo pravi način da se ojača NATO i obrana Grenladna protiv navodnih pretenzija Kine i Rusije, odgovorio je:

''Apsolutno ne. Pravni način je postići sporazum s Danskom i Grenlandom uz podršku ostalih članica NATO-a i EU-a i da se jednostavno ojača euroatlansko partnerstvo. A podržati da SAD dobiju sve što trebaju i hoće da ojačaju obrambeni sustav dakle i SAD-a i EU-a i zapadne civilizacije i od Rusije i od Kine''.

Krvave scene iz Irana obilaze svijet, a u protuvladinim prosvjedima broje se tisuće žrtava. Na pitanje treba li se Trump uključiti, Granić je odgovorio:

''Mislim da je ovdje jako dobro da predsjednik Trump daje prosvjednicima podršku. Ovo je spontana pobuna građana Irana iako je to još daleko od rušenja režima. Uzdrman je maksimalno i ogromne su žrtve i ogromni zločini na civilima počinjeni''.

Što se tiče rusko-ukrajinskog rata, kaže da se možemo nadati da bi mogao okončati ove godine. Sigurnosna jamstva su dogovorena, a treba još postići dogovor oko teritorija. Granić upozorava da je nužan mirovni sporazum i da se ne može tražiti od Ukrajine da ustupi dodatno dio Donbas Rusiji.

''Putin još ozbiljno ne pregovara. Kada bi svu energiju upotrijebio Trump, zaprijetio Rusiji, ne samo onima koji surađuju s Rusijom nego i Rusiji najbrutalnijim sankcijama, onda bi mogao visoko vjerojatno prisiliti Putina na mirovni sporazum koji bi bio prihvatljiv za Ukrajinu''.