Klauški za MS: Plenković je zajahao tigra na desnici, Milanović ga ne može pobijediti na izborima

Četvrtog dana rata američko-izraelske snage napale su Teheran i Bejrut, a izraelska kopnena vojska ušla je u Libanon zbog Hezbolaha koji se uključio u rat. O tome smo u Intervjuu Media servisa razgovarali s novinarom i kolumnistom 24 sata Tomislavom Klauškim koji je poručio da idući potezi ovise o Trumpu i Netanyahuu.

"Imaju li oni plan nakon ovih napada, nakon što su obezglavili politički i vojni vrh Irana imaju li oni neki scenarij što bi se moglo dogoditi. Također, ovisi o tome koliko je Iran bio spreman na ono što se neminovno pripremalo, čini mi se godinama, da je Amerika bila uvijek na rubu toga da napadne Iran. Dakle, koliko je Iran spreman investirati u tu obranu, koliko su spremni se recimo ‘ukopati u rovove‘ i izdržati dugotrajni rat ili će ovo biti kratkotrajno - izmjena vatre nakon čega će uslijediti neko primirje i dogovori."

Jer Trumpu rat odgovara da se pažnja nacije usmjeri prema neprijatelju, objašnjava kolumnist.

"Svi osuđuju takav napad jer je to kršenje suvereniteta međunarodnog prava. Međutim, s druge strane mnogi će glasno ili tiho pozdravljati rušenje tog kriminalnog teokratskog autokratskog režima u Iranu. Dakle, to nije udar na naciju, na građane Irana, dapače to se može prodati kao oslobađanje stanovnika Irana od te represivne vladavine jer smo gledali proteklih mjeseci vrlo brojne prosvjede protiv vlasti i navodno je 30 tisuća ljudi u tim prosvjedima ubijeno od strane tih vlasti. Dakle, vi možete, kad ste Amerika ili Izrael, prodati priču da vi oslobađate stanovništvo Irana."

Iran već danima odgovara raketama bliskoistočnim zemljama - dronovi lete prema Dubaiju, Abu Dhabiju i drugim metropolama:

"Oni sad pokazuju zube, oni sad pokazuju prvi taj odgovor. ‘Mi smo jaki, nemojte nas dirati, imamo odgovor‘. Pitanje je koliko će oni imati kapacitet za to. Nakon ovog prvog vala gdje oni pokažu da su sposobni nanositi bol svim saveznicima Amerike i samoj Americi i što onda kad taj prvi val prođe? Koliko su oni spremni investirati dalje i koliko će to oslabiti režim?"

Veliku ulogu u odlukama SAD-a ima njihov saveznik, Izrael, točnije premijer Benjamin Netanyahu. Trump prirodno naginje prema državnicima koji vladaju poput njega, objašnjava Klauški:

"U ovoj situaciji Amerika izgleda kao veliki brat kojeg Izrael, koji stalno čačka nešto, zove kad mu zagusti da dođe sa svojom batinom i počne mlatiti po glavama njegovih neprijatelja. I Netanyahu i Izrael općenito su jako investirali u Trumpa i jako investirali u Ameriku i tradicionalno Amerika dolazi u pomoć Izraelu, ali ova veza Netanyahua i Trumpa je jako jako bliska, bliža nego ikad. Ima ona famozna scena iz Bijele kuće gdje je Trump čak držao stolac Netanyahua kad je sjedao za stol što je bio nečuveni prizor."

A glavno je pitanje ima li Iran nuklearno naoružanje kojime mogu naštetiti svojim neprijateljima.

"Ako neka zemlja, pogotovo takav nedemokratski režim, je blizu nuklearnog naoružanja to će cijeli svijet prihvatiti kao dobro opravdanje da se krene u akciju. Ono što je recimo zanimljivo kad se spominje nuklearno naoružanje, a to je rekao čini mi se nedavno i Zelenski i to sad spominje i francuski predsjednik Macron - zemlje koje imaju atomsko naoružanje su sigurne. Znači, Amerika neće napasti nikad Sjevernu Koreju zato što ima atomsko naoružanje, Rusiju pogotovo jer ima atomsko naoružanje nego zemlje koje se pripremaju dobiti atomsku bombu."

U sukobu na Bliskom istoku stradala je i pista britanske zračne luke na Cipru. Zbog napada na Iran strahuje se od odmazde,terorističkih napada i aktivacije tzv. ‘spavača‘. Treba li Hrvatska brinuti?

"Što se tiče sigurnosti još ne. Pitanje je hoće li biti nekakvog izbjegličkog vala koji se prije koristio i kao oružje tih bliskoistočnih režima da destabiliziraju Europu i da pošalje milijun izbjeglica prema Europi. Ono što mi se čini recimo u proljeće, uvijek je tako bilo, gdje god je rat blizu Europe, blizu Mediterana uvijek se priča o turizmu i turističkoj sezoni. Ako su obustavljeni letovi, ako lete borbeni zrakoplovi, ako se prijeti dronovima i slično da bi turistička sezona mogla trpjeti."

Dotaknuli smo se i domaćih tema. Nestabilnosti u vladajućoj većini zasad su ‘pregrmljene‘, a dogovorena je ‘još jedna ruka‘. Riječ je o nezavisnoj zastupnici Boški Ban. Ona je u Hrvatski sabor došla na listi SDP-a, a sada podržava stavove vladajuće većine.

"Mnogi od tih marginalnih zastupnika se grčevito drže još uvijek ovog saborskog mandata koji traje još dvije i pol godine. Boška Ban se vjerojatno nikad u taj Sabor više vratiti neće i svi oni grčevito žele ostati u tom Saboru. Dakle, plaća, status, penzija i tako dalje i onda je iluzorno očekivati da bi netko inscenirao pad Vlade i išao na nove izbore. Jedino kome odgovaraju novi izbori je HDZ jer zna da će se uvijek kao pobjednik vratiti s tih izbora."

A stihovi Josipa Dabre o Anti Paveliću, rafali i pucnjava iz automobila više štete Domovinskom pokretu nego HDZ-u. ‘Dabro se pozicionira kao zločesti dečko političke scene i postoje ljudi koji honoriraju takvo ponašanje,‘ kaže Klauški.

Proteklih mjeseci svjedoci smo velikih podjela u društvu. Rasprave u parlamentu svode se na ustaše i partizane, lijeve i desne. Premijeru Plenkoviću mnogi zamjeraju što je ljetos tako otvoreno ‘koketirao‘ s time:

"Mislim da je Plenković zajahao tada tigra s kojim se sada mora nositi. On je u jednom trenutku zaključio, vidio je da se velika masa ljudi se mobilizirala i on je nastojao se priključi tome i on je vidio da Ivan Anušić raste u anketama i da je on zajahao taj val i on je pokušavao neutralizirati to desno krilo HDZ-a kao što uspješno to čini proteklih 10 godina i preuzme dio teretorike da mu se manje zamjera, da ne bude više briselski ćato ili neke druge primjedbe desnice."

"Problem je što je politika ekstremne desnice s margine prešla u Banske dvore", ističe naš sugovornik.

"Iz ove situacije se teško više može vratiti prema ljevici. On teško nakon sljedećih izbora može opet otići Miloradu Pupovcu pa čak i tom Dariju Hrebaku, otići na ljevicu i reći: ‘Evo, spasite me ove desnice, idemo mi podržati, ja sam umjerenjak jer je već ispucao te kredite. Zbog Plenkovića je cijela Hrvatska zapravo otišla, jako se nagnula udesno što je on garantirao u proteklih 10 godina da se neće dogoditi."

Podjele su postala svakodnevica u svim sferama političkih rasprava:

"Te sve teme i ustaše i partizani nisu samo pitanje Pavelić - Tito nego to su pitanja i ovih ustavnih vrijednosti danas. Dakle, to su pitanja antifašizma, fašizma, novog fašizma, sloboda medija, sloboda govora, prava manjina, nacionalnih, seksualnih. Čak i kad se govori o Jasenovcu i Bleiburgu mi moramo nastupati iz pozicije neke liberalne demokracije gdje, da, idemo razgovarati o Bleiburgu, partizanima, Titu i što je tu loše naslijeđe, ali ne s pozicije da nam te lekcije drži Josip Dabro koji pjeva Paveliću i da on govori o tome što su bili partizani jer partizani su na kraju bili na pravoj strani povijesti nego da se i o partizanima i o ustašama govori s pozicije liberalne demokracije - da se osuđuje komunistička diktatura, logori, ubojstva i suđenja."

Iako su redovni parlamentarni izbori tek 2028. godine, vjetar u leđa SDP-u i Možemo! daju ankete. Oni će na izbore zajedno, ali glavno je pitanje - mogu li svrgnuti HDZ s vlasti.

"S obzirom da se to ne može prenijeti na naš izborni zakon, 10 izbornih jedinica, potpuno druga matematika, ali to ima smisla: ‘Idemo svi iz opozicije, sad je prilika za rušenja HDZ-a‘, u tom kontekstu to ima smisla. To je bila prilika na prošlim izborima koja je nakon ulaska Zorana Milanovića u kampanju prokockana."

Jer za svaku zemlju je zdravije da se vlast češće mijenja, dodaje Klauški.

Pojavila se i mogućnost da se u utrci za premijersku funkciju nađe aktualni predsjednik Zoran Milanović.

"Pa ja znam zločesto reći da Milanović nije htio biti premijer niti dok je bio premijer. Onda je htio biti premijer dok je bio predsjednik, ali nije se htio odreći mjesta predsjednika da bi bio premijer pa je onda ipak ostao predsjednik. Ja mislim da je on ‘faktor x‘ na tim sljedećim izborima i mislim da bi on mogao pokvariti planove SDP-u i Možemo!".

"Može li Milanović pobijediti Plenkovića?"

"Ja mislim da ne bi. Ja mislim da je javnost već umorna od Zorana Milanovića."

Odlučio se Milanović za taj potez ili ne, aktualni predsjednik SDP-a jest Siniša Hajdaš Dončić. Može li on pobijediti Plenkovića?

"Ja bih mogao tu izraziti skepsu prema političkim kapacitetima Siniše Hajdaša Dončića. Mislim da je Plenković još uvijek veći politički kapacitet prema njemu. Pitanje u kojem stanju će prvo doći Plenković do tih izbora, hoće li već biti izranjavan i hoće li iza sebe imati negativno naslijeđe i hoće li ove dvije godine Siniša Hajdaš Dončič iskoristi da uvjeri svoje birače prvenstveno da je on taj."

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.