Troskot za MS: Za ‘ekološku bombu‘ u Gospiću je kriva država, zbog opasnosti od kemikalije PFAS tražimo hitna testiranja

Rat na Bliskom istoku donio je velike poremećaje na tržištu energenata. Cijene nafte jutros su skočile za više od 25 posto, a naša Vlada donijela je Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Litra dizela bit će skuplja za sedam, a litra benzina za 4 centa što je osjetno manje od skoka koji bi se dogodio bez reakcije Vlade. Saborski zastupnik Zvonimir Troskot u Intervjuu Media servisa ističe da mi naftu nabavljamo preko Kazahstana te da je ključna faktor cijena po kojoj INA i Janaf nabavljaju energente.

"Ukoliko je ta nabavna cijena fiksna kao takva i mi već kupujemo dakle tu naftu i plin i što god već nabavljamo iz centralnoazijskih i kavkaških zemalja onda ova kriza kao takva ne bi ni trebala utjecati na nas s obzirom da i put nafte ne ide preko Bliskog istoka. Ja mislim da bismo mi tu trebali napraviti analitiku i postaviti pitanje otkud mi nabavljamo tu naftu i zbog čega bismo mi trebali tako snažne skokove automatski odmah povisivati odnosno radite te određene politike ako to nije potrebno."

Slična je situacija s rastom cijena plina, ističe Troskot koji smatra da će se ovaj rat u energetskom i financijskom smislu odraziti na američko gospodarstvo, a posljedično i na globalnu opskrbu. Podsjetio je da je HEP ranije električnu energiju nabavljao po puno višim cijenama jer su cijene bile fiksirane, a potom su pale.

"I na osnovu tih predviđanja se zapravo onda osigurava nabavka da cijena ne bi previše odskočila ili pala i da ne bi na temelju toga ostvarili gubitke."

"Ako vidimo ovakav skok u samo tjedan dana rata, onda znači da te cijene očigledno nisu fiksirane?"

"E to treba vidjeti. Dakle, mi ne znamo kako je Janaf sklapao te cijene i što je INA kupovala i od Janafa i tako dalje i po kojim je to cijenama."

Primjerice, ako mi imamo ugovor s fiksiranim cijenama 50 dolara po barelu nafte, nas promjene na burzi ne zanimaju jer imamo dugoročni ugovor. Ovo će imati utjecaja i na inflaciju koja je u Hrvatskoj ionako među najvišima u eurozoni:

"Kod takvih šokova inflacije ono što je problem jest da kada ovakvi ratovi, sukobi se dogode automatski se to osjeti na inflaciji, ali joj je potrebno dosta više vremena da se ona vrati u neko inicijalno stanje iz kojeg je ona krenula."

Dok napadi na Bliskom istoku ne jenjavaju, zastupnik Mosta smatra da bi se na sastanku Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u travnju, rat trebao staviti u neke vremenske okvire od otprilike mjesec dana.

"Gdje onda i svaka od tih strana, zapravo Rusija i Kina bi mogli razgovarati sa Iranom, a s druge strane bi Sjedinjene Američke Države mogle imati nekakvu izlaznu strategiju zajedno sa Izraelom iz ovog konflikta."

Dotaknuli smo i domaćih tema. Nakon prijetnji o izlasku iz vladajuće koalicije, HSLS je na sjednici Predsjedništva odlučio da ostaju uz HDZ i Domovinski pokret. Predsjednik Liberala Dario Hrebak ublažio je svoje stavove i odustao od ultimatuma premijeru.

"Gospodin Hrebak će i dalje gledati na svoju lokalnu priču i dizat će ruku za vladajuću većinu, neće biti nikakvog problema. Poslana mu je poruka da se vladajuća većina može oformiti i bez njega. On će u potpunosti ublažiti tu retoriku, bit će poprilično tiho i možda će u nekakvim tranšama se sad na prvu ruku možda malo i smanjiti sada slanje prema Bjelovaru čisto da mu se pošalje poruka."

Troskot se u posljednje vrijeme bavi velikom opasnošću - riječ je o velikim količinama opasnog i kancerogenog otpada, kemikaliji PFAS i PAH ulju. Iako se tvrdilo da je u Lici i središnjoj Hrvatskoj iskipano 35 tisuća tona otpad, ta je brojka osjetno veća.

"Po nekakvim procjenama u zadnjih 10 godina je u Liku iskipano negdje oko milijun tona otpada. To bi otprilike bilo kao da svaki od nas koji živimo ovdje u gradu Zagrebu iskipa jednu tonu otpada po škrapama od Male Kapele pa skroz do Velebita - čisto da dobijete dojam koja je to količina i kako je netko uspio od jednog od najljepših dijelova Hrvatske napraviti europsko smetište."

‘Velike kompanije iz Italije i Njemačke su imale unutarnje agente s kojima su surađivale, a država je prihvatila taj međunarodni otpad‘, dodaje Troskot.

"Tko je tu glavni i odgovoran? To je država, odnosno Vlada. Ne samo sada da se upire prstom u njih, nego nije to moglo proći bez znanja države. Dakle, kad govorimo o milijun tona otpada da vi iskipavate na jednom području tipa Like ili ono što smo najviše ono otkrili i što je javnost saznala za Gospić - to je otprilike nekakvih 40-ak tisuća kamiona, šlepera."

Gdje je tu bila policija, obavještajne službe i inspektorat - pita se Troskot.

"Mislite da je država zažmirila?"

"Definitivno je zažmirila, ali ne samo država nego i lokalne vlasti. To je sad zašto zahtjevamo sada da se izjasne lokalne vlasti. Je li grad Gospić konkretno sada sudjelovao u tom cijelom kriminalu?"

Opasnost leži u tome što je kemikalije, nakon što uđu u tijelo, nemoguće izbaciti.

"I sad imate to jedno škrapno područje Like gdje taj PFAS i PAH ulja mogu doći do rijeka - Like i Gacke. Imate problem pitke vode, to je problem broj jedan i to završava dakle i u sjevernom primorju jer se Lika i Gacka spajaju iza Otočca i s onim tunelom slobodnim padom padaju do Senja, a iz Senja se opskrbljuju otok Rab i svi oni ostali otoci sjevernog primorja."

Stoga zahtjevaju da se u Gospiću provedu testiranja na PFAS. Troskot ističe da Josip Šincek koji je pao u toj aferi i za sobom povukao bivšeg glavnog državnog inspektora, nema takve kapacitete i da su u igri ‘puno jači igrači‘.

Odgovore nisu dobili niti od ministrice zaštite zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković.

"Upoznao sam ljude koji su oboljeli od kemikalije PFAS, umrli su u mukama i u nekoliko mjeseci ih je rak pojeo", pojašnjava naš sugovornik. Uz sve to, postoji i direktiva Europske unije da s početkom 2026. godine morate testirati vodu na PFAS, dodaje.

Glavno je pitanje kako taj otpad sada sanirati?

"Takav plastični otpad ne smije sigurno ići u građevinske materijale jer PFAS kao takav ne biva zatvoren u betonu. To je kao s vlagom recimo. S protekom vremena on se može ponovno aktivirati i tako dalje i posebno je to onda napad na dišne organe naših najmlađih. Jedini način zbrinjavanja je da se taj plastični otpad sanira na 300 do 400 metara ispod zemlje."

Cijeli Intervju možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.