Balković za MS: Možemo očekivati novi val poskupljenja, ‘zamrzavanje‘ cijena je kratkoročno rješenje

​Posljedice rata na Bliskome istoku pogodile su čitav svijet. Cijene energenata skočile su na svjetskim tržištima, pozorno se prate zbivanja u Hormuškom tjesnacu, a Vlada je prošlog utorka 'zamrznula' cijene goriva i smanjila još veći šok za građane i gospodarstvo. Ipak, prema nekim najavama, cijene goriva ponovno će poskupjeti idućeg tjedna, a u Intervjuu tjedna Media servisa ugostili smo predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Mislava Balkovića koji se osvrnuo na krizu.

"Dok se ne stabilizira situacija na Bliskom istoku možemo očekivati određene inflatorne pritiske i povećanje cijena, dobrim dijelom i kao posljedicu činjenice da Hrvatska puno roba uvozi."

"Dakle, zapravo i bez obzira na mjere Vlade neizbježna su poskupljenja?"

"Neću reći da su neizbježna, ali je očekivano da će se događati poskupljenja ukoliko će cijene energenata i dalje rasti."

Vlada ne može napraviti puno preko noći, ali treba pomoći gospodarstvu da postane konkurentnije, dodaje naš gost. Tu kao glavni problem ističe domaću proizvodnju i našu ovisnost o uvozu. "Vlastitom proizvodnjom mesa pokrivamo tek 60-ak posto, proizvodnjom voća i povrća manje od 50 posto, mlijeka 40-ak posto", dodaje Balković te ističe da moramo poticati domaću proizvodnju.

"Jedan dobar dio cijene struje je ugrađen u naše robe i usluge. Kada se mijenjaju cijene energenata plaćamo i povećanu cijenu struje. Međutim, koliko ćemo biti samodostatni u proizvodnji električne energije, pogotovo iz obnovljivih izvora, jer sunce sija skoro svaki dan, ovisno o tome kakvo je vrijeme, ali na takve energente ne utječe rat na Bliskom istoku i na takav način možemo dugoročno stvarati održiviju situaciju."

Tvrtke u Hrvatskoj plaćaju 18 posto višu cijenu električne energije od prosjeka Europske unije što svakako utječe na cijene koje plaćaju potrošači, poslodavci, radnici i umirovljenici.

"Čini se da gospodarstvo s cijenom koju trenutno plaća na određeni način možda i kompenzira dio ovih sniženih cijena za građane. Generalno govoreći o različitim mjerama ublažavanja povećanja cijena i na onih stotinjak prehrambenih proizvoda i na energente, Hrvatska udruga poslodavaca se zalaže za pristup u kojem onima kojima zaista pomoć treba, ona treba biti još veća i izdašnija nego što je sada. Međutim, da onima kojima ne treba, da oni participiraju na tržištu s realnim cijenama odnosno da plaćaju realnu cijenu."

Zbog visokih cijena i inflatornih pritisaka, cijene nekih namirnica na policama u Hrvatskoj su 'zamrznute'. Jesmo li pogriješili s time?

"To je bio jedan od mogućih načina kako pomoći građanima. Pitanje je koliko dugo to može trajati i koje su tu mjere kojima se može pomoći industriji da naprosto u dugom roku ne dođemo u situaciju da izgubimo dio industrije."

No glavni je problem inflacija koja nas muči već godinama, a u veljači je na godišnjoj razini iznosila 3,8%. Balković ističe da su ključni razlozi toga uvođenje eura, gospodarski rast i rekordno povećanje plaća.

​Hrvatska je pred ulaskom u OECD što je ispunjenje važnog strateškog cilja.

"OECD je elitni klub država, OECD je dodatno povjerenje za investitore, OECD je bolje javno upravljanje, OECD će direktno, barem prema iskustvu drugih zemalja, povećati robnu razmjenu nove članice, Hrvatske u ovom slučaju, za otprilike tri postotna boda u odnosu na ostale članove OECD-a što je velika stvar. Hrvatska je, recimo, u udjelu industrijske proizvodnje i roba u svom BDP-u praktično u 25 godina rasla samo 8 % pa ako još 3 % dobijemo i kroz OECD to je lijepo. U odnosu na recimo Sloveniju koja je rasla 50 %."

Za poslodavce je i dalje ključno pitanje ono o poreznom rasterećenju rada.

"Hrvatska trenutno u dijelu oporezivanja rada nije najskuplja zemlja u Europi niti ima najveće poreze, ali Hrvatska u odnosu na zemlje s kojima se uspoređujemo, srednje i istočne Europe, spada među zemlje s većim poreznim teretom na rad, pogotovo na nešto više plaće. Pozdravili smo kretanje i smjer Ministarstva financija da se zapravo kompenzira jedan dio prihoda državi koji bi se oslobodio sa smanjenjem poreza na rad nekim novim porezima kao što su porezi na kratkoročnu rentu."

No, na putu do većih plaća stoji i veća produktivnost. Hrvatska tu, nažalost, stoji vrlo loše.

"Hrvatska je značajno rasla u produktivnosti, rasli smo u produktivnosti u pet godina možda i desetak puta brže nego što je to prosjek Europe koji je već bio razmjerno produktivan. Međutim, u isto vrijeme kada je produktivnost rasla 13 % nam je trošak rada odnosno primanja zaposlenih rastao otprilike preko 60 % ovisno koji period gledamo. Kad se odbije i inflacija, duplo je brže rastao trošak rada nego što je rasla produktivnost."

Turistička predsezona već kuca na vrata. Imamo rekordno nisku nezaposlenost, a anketa HUP-a s hotelijerima i ključnim akterima u turizmu pokazuje da nam nedostaje još pet tisuća radnika.

"Što nije neka velika promjena u odnosu na periode koje smo imali iza sebe. Trenutno radimo na zaključenju kolektivnog ugovora u dijelu industrije ugostiteljstva i turizma. Plaće i primanja se u tom segmentu značajno povećavaju iz godine u godinu više nego što se povećava dobit poduzeća i profitabilnost, ali naprosto je to način na koji može hrvatski turizam privući radnike."

Istaknuo je i da su u čestom kontaktu s novim ministrom financija Tomislavom Ćorićem kao i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom. Balković je funkciju predsjednika HUP-a preuzeo lani u listopadu.

"Uspjeli smo pokrenuti pet povjerenstava unutar HUP-a koja su horizontalna, radimo i na strateškoj razini, ali i operativno svaki tjedan ovisno o temi koja je taj tjedan aktualna. Prema unutra smo se nešto malo pojačali nekim dodatnim zapošljavanjima. Slažemo elemente vidljivosti kroz web i slično tako da smo dosta toga napravili, a uvijek se može više naravno, ali evo vremena ima 24 sata na dan pa sad koliko tko može."

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.