Sindikalist Jović za MS: Plaće su rasle, no ne dovoljno; kupovna moć pada, a mladi si ne mogu priuštiti nekretninu
- Napisao/la Kristina Bubnjević
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - Vikend iza nas obilježio je veliki sindikalni prosvjed na glavnom zagrebačkom trgu. Kako je prošla sindikalna akcija, je li stigla povratna poruka vladajućih te od kojih zahtjeva sindikati ne odustaju, u Intervjuu Media servisa otkrio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović. Razgovarali smo i o problemima privatnog sektora, inflaciji i priuštivom stanovanju.
Zadovoljni smo prosvjedom, ali i porukama koje smo poslali, a to je da ljudi ne žive dobro te da postoji puno prostora za napredak, poručio je Jović.
"Moramo priznati da imamo problema i da imamo volju rješavati te probleme i onda će nam svima biti bolje. Ako budemo stalno stavljali glavu u pijesak kao nojevi, ne piše nam se dobro, ignoriramo te probleme. Bitno je poslati kao poruku za te probleme, što smo na začelju Europske unije po brojnim paramentrima, za to nisu krivi radnici nego oni koji donose što političke, što ekonomske odluke."Zahtjevi sindikata su jednostavni - veće plaće i mirovine, a fokus su stavili na mlade koji, objašnjava Jović, sa svojim plaćama ne mogu podignuti kredit za kupnju nekretnine i odlaze ih Hrvatske, a uvozimo strane radnike.
"Naši zahtjevi su vezani uz povećanje plaća i mirovina kako bi svi imali bolji život sutra, a pogotovo smo se osvrnuli na mlade, stambene probleme i probleme korupcije, a svi smo svjesni i problema s isplatom plaća ispod stola, neprijavljenim radom, sivom ekonomijom, a sve nas to vuče prema dnu. Mi ne smijemo dopustiti da ovo bude utrka prema dnu već utrka za bolje sutra."Odgovor vladajućih nakon prosvjeda nije stigao, a Jović upozorava i da isti trebaju paziti što govore u javnom prostoru.
"Kada vi dajete ljudima poruku da znate kako se živi s 1400 eura, da znate što tko treba peći doma da bi živio bolje, ako poručujete da je mladom čovjeku dovoljno 18 kvadrata, a imate daleko veću imovinu, ako slušate da ne postoje liste čekanja, sve su to poruke koje izazivaju revolt kod građana i mislim da se treba paziti što se priča. Ponovit ću još jedanput, moramo priznati da problem postoji i moraju sjesti svi socijalni partneri."Osvrnuo se na izjave iz Vlade da su plaće u pojedinim resorima rasle više od 100%, a da su povećanja plaća uzrokovala inflaciju.
"Da, plaće su rasle, nitko od sindikalnih središnjica i sindikata javnih službi nije sporio da su plaće rasle. Međutim, rasle su na temelju male osnove. Ako je netko imao 600, 700 eura plaću, a sada mu je 1200 eura, naravno da možemo govoriti da je rasla 100%. No, je li to dovoljno? Naravno da nije."Smatra da razlike u plaći javnog i privatnog sektora nisu 600 eura što je podatak koji je iznijela Hrvatska udruga poslodavaca, kao i da je problem drugačiji.
"Međutim, ono što je naš problem, a malo se svi pravimo nevješti u cijeloj toj priči, znamo da je veliki broj ljudi i privatnom sektoru prijavljen na malu plaću, a ostatak plaće dobiva ispod stola. To je taj problem koji mi imamo. Taj novac nam na kraju fali u mirovinskim fondovima, u socijalnoj skrbi i zdravstvenom sustavu. To je ono što pozivamo Vladu cijelo vrijeme i kroz prosvjede i pripremne skupove da poveća inspekcijski nadzor nad tim firmama da spriječimo to."Iznio je podatak da je ukupno dobit poslodavaca u deset godina narasla za 336%, a plaće samo 72%. Upozorio je i da poslodavci ne ulažu dovoljno u investicije i dugotrajnu imovinu.
"Mi moramo jasno reći da je u privatnom sektoru pokrivenost kolektivnim ugovorima između 15% i 20%, dok je u državnim i javnim službama 99%. To je upravo jedan od glavnih razloga zašto plaće na kraju krajeva službeno zaostaju za javnim sektorom. Postavlja se pitanje zašto su poslodavci uvijek protiv ulaska u sindikat, oni to neće javno reći, no netko će vam sa strane reći da nije poželjno da budete član sindikata."Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1511 eura, a Jović upozorava da čak 70% radnika prima daleko manje.
"Zadnji podatak koji smo iznosili je porazan, a to je da radnik u Europskoj uniji stoji 34,9 eura, a u Hrvatskoj 18,4 eura. Ne možemo uvijek vrijediti upola manje ili biti najgori po inflaciji, da nikada nije vrijeme za radnika, a da odluke donosi netko drugi."Za inflaciju ne možemo kriviti ratove ili energetsku krizu, ustvrdio je Jović, podsjetio da stiže turistička sezona koja sa sobom nosi veće cijene, a osvrnuo se i na 2025. godinu.
"Bez obzira što nije bilo sukoba na Bliskom istoku, Hrvatska je nažalost cijele godine bila među zadnje tri najgore države po stopi inflacije. Završili smo godinu s 3,7%. Ove godine, odmah nakon 30 dana narasli smo na 4,8% i odmah imate javni narativ da su nam krivi vanjski šokovi, sada utjecaji na Bliskom istoku..."Osvrnuo se i na priuštivost stanovanja u Hrvatskoj.
"Samac u Zagrebu ne može gledati, za njega ne postoji stan. Mladoj obitelji s dvije prosječne plaće treba hrabrosti na 30 ili više godina dići kredit za stan, imati ratu kredita od 850 eura za 60 kvadrata. I onda vam dođe kao ismijavanje izjave ministra da vam je dovoljno 18 kvadrata za život i studiranje, a znamo da naši mladi žive s roditeljima i stariji od 30 godina. Apsolutno je to nepriuštivo mladom čovjeku."Pozdravio je Vladinu mjeru ograničavanja cijena goriva, no upozorava da se cijene koje su narasle nakon trenutne krize neće smanjiti kasnije.
"Mi vidimo da tu sada nije posljedica dizanje plaća ove inflacije, no mi nemamo izbora nego tražiti da se te plaće i mirovine povećaju. Opravdana je izlika da su otišle cijene ulaznih troškova, no morate povećati plaće jer će standard i kupovna moć samo padati ako ostane da plaće ostanu iste, a da svi troškovi života odu gore. Vidimo po ovoj inflaciji koliko su otišli energija i stanovanje, a možda zanemarujemo i da hrana ide preko 3%."Sindikalne akcije idu dalje, Jović je otkrio da će nakon analize prosvjeda ovaj mjesec, tri sindikalne središnjice nastupati zajedno te je pozvao Vladu i poslodavce na dijalog.Cijeli Intervju poslušajte na webu i Youtubeu Media servisa.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)