Menu

Treba li Hrvatskoj Zakon o lobiranju?

ZAGREB - Hrvatska, koja je borbu protiv korupcije postavila kao jedan od svojih prioriteta u predsjedanju Vijećem Europe, nema Zakon o lobiranju. A u javnosti i dalje prevladava negativna percepcija te profesije. Lobiranje je prilično jasno definirana profesija u SAD-u i mnogim europskim zemljama. Podrazumijeva svaki oblik kontakta lobista sa subjektima u svrhu utjecanja na formuliranje, izmjenu ili donošenje zakona ili propisa. Kako je Hrvatska zemlja gotovo svakodnevnih afera i koruptivnih skandala postavlja se pitanje je li Zakon o lobiranju postao nužnost.
Hrvatsko društvo lobista još je 2015. godine uputilo prijedlog Zakona o zagovaranju interesa u Sabor. On definira obveznu registraciju onih koji žele utjecati na tijela javne vlasti, uvid u registrirane interese uvidom u javni registar, akreditaciju za interesne predstavnike koji mogu ulaziti u Sabor i slušati sjednice, ali i sankcije za one koji ne žele igrati po pravilima.

No, od zakona još ništa. Bivšeg ministra pravosuđa Antu Šprlju pitali smo treba li on Hrvatskoj. A on kaže - treba biti oprezan.

"Potpuno je jasno da postoje određene interesne skupine u društvu koje žele promovirati određene poslovne odnose ili način organizacije društva i slično. Potrebno je istaknuti da lobiranje predstavlja ipak jedan način upitne moralnosti za stvaranje određenih odnosa u društvu", rekao je Šprlje.

Naveo je Šprlje i primjer iz susjedstva.

"Imali smo slučaj Crne Gore, a tamo se to pokazalo kao promašena stvar. Bojim se da bi tako bilo i u Hrvatskoj jer mi i dalje nemamo razvijen sustav zakonitog i moralnog lobiranja. Bojim se da bi se stvari i dalje odvijale mimo onog što je propisano zakonom", rekao je Šprlje.

Koja je granica između lobiranja i korupcije? Teško je to definirati, kaže Šprlje.

"U svakodnevnom životu te je granice vrlo teško definirati. Lobiranja su meni, ako ne pravno onda moralno upitna", kaže Šprlje.

Lobiranje je uobičajeno u Bruxellesu, pa smo našeg euro zastupnika Davora Škrleca pitali kako to funkcionira.

"Oni moraju biti službeno registrirani u Bruxellesu, mogu dobiti odgovarajuću propusnicu za ulazak u EP ili EK, sudjelovati u nekim javnim događanjima u EP-u uključujući i sjednice parlamenta, ali nemaju pravo tamo govoriti. No, imaju pravo da nama dostave pisane materijela, da se sastanu s nama", rekao nam je Škrlec.No, postoji razlika u transparentnosti tih sastanaka. Ja se nikada ne sastajem u četri oka, kaže Škrlec. Dodaje da za svoje interese lobiraju i primjerice Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, ali i sami građani.

Pitali smo našeg euro zastupnika treba li Hrvatskoj uređenje lobiranja po uzoru na Bruxelles. Taj model nije savršen, ali...

"Nama definitivno treba barem ovakav sustav. Da se zna transparentno tko je pristupio ministru, što je bila tema sastanka, da imamo registar lobista. I da naša javna uprava ima to zabilježeno, smatra Škrlec.
nazad na vrh