Weber za MS: Ne očekujemo daljnji rast inflacije, zadovoljan radnik je naše najveće bogatstvo

​Međunarodni praznik rada obilježava se 1. svibnja u spomen na prosvjedni pokret američkih radnika i veliki štrajk koji se na taj dan 1886. godine održao u Chicagu. Radnički vođe tada su istaknuli svoje zahtjeve, a i danas, 138 godina poslije - cilj je imati što zadovoljnijeg radnika.

"Radnici su u fokusu nama poslodavcima tijekom cijele godine, a ne samo na Praznik rada. Mi i poslodavci i radnici praktički imamo iste ciljeve, a to je bolje i snažnije gospodarstvo i snažnije tržište rada i dobro plaćen i zadovoljan radnik."

No poimanje zadovoljstva u Hrvatskoj i ostatku Europske unije često se razlikuje - jer su plaće osjetno veće. Ipak, Weber ističe da plaće u Hrvatskoj već nekoliko godina snažno rastu.

"Prošle godine je rast plaća bio na razini od 14,5 %, ove godine očekujemo rast 9,8 % što praktički kada umanjimo za inflaciju znači da je realni rast plaća oko 6 % na razini godine. To je najsnažniji rast plaća u cijeloj Europskoj uniji što je praktički i razumljivo s obzirom da mi krećemo od niske baze. Razlika između prosječne plaće u Hrvatskoj i prosječna plaća u Europskoj uniji je bila veća, a sad se to smanjuje kako naše plaće snažnije rastu."

U prilog tome ide i stanje na tržištu rada, odnosno ogromnom nedostatku radne snage u Hrvatskoj.

"Podizanje plaća, povećanje općih uvjeta rada, dakle, hrvatski poslodavci isplaćuju i neoporezive dodatke na plaću, plaćaju i smještaj i prehranu, tako da jedan cjelokupni odnos prema radniku je sve bolji i bolji upravo u želji da se najbolji i najkompetentniji radnici zadrže, a isto tako i da se privuku novi radnici."

No daljnja porezna rasterećenja su ključna, ističe glavna direktorica HUP-a. Porez na dohodak više nije u domeni Vlade već je to sada na jedinicama lokalne samouprave što Weber pohvaljuje.

"Mi i dalje radimo osobito s velikim gradovima, tu se prvenstveno fokusiram naravno na Zagreb, Rijeku i Split kao gradove koji još nisu u potpunosti iskoristili potencijale smanjenja poreza na dohodak, a to su ujedno i gradovi s najvećim brojem zaposlenih i s najvećim brojem upravo onih sa srednjim i visokim plaćama koji su ostali potpuno izvan ovog poreznog rasterećenja."

Porezni klin na srednje i više plaće u Hrvatskoj je iznad 42,5 posto i po tome smo najnekonkurentniji u okruženju.

"A to su upravo ICT stručnjaci, liječnici, inženjeri, dakle upravo onaj segment zaposlenih koji radi u industrijama najviše dodane vrijednosti. To su praktički upravo one industrije koje bi trebale generirati nastavak ovakvih snažnih stopa rasta."

A posljednjih godina kontinuirano raste broj stranih radnika. Weber pojašnjava da unatoč brojci od 200 tisuća izdanih radnih dozvola, ne radi njih toliko, već oko 90 do 100 tisuća.

"Razlika je što neki koji su dobili radnu dozvolu nisu počeli raditi, a osim toga postojeći zakon predviđa da ako mijenjate poslodavca ili radno mjesto opet morate tražiti radnu dozvolu. Dakle ima i zanavljanja radnih dozvola kod istog poslodavca ima i promjena poslodavaca pa se opet traži nova radna dozvola."

U prvom kvartalu 2024. godine izdano je oko 60 tisuća radnih dozvola što ne iznenađuje s obzirom na snažan razvoj našeg gospodarstva, pojašnjava glavna direktorica HUP-a.

"Ono što je interesantno isto napomenuti - po prvi put je broj radnika iz Nepala najveći, do sada je uvijek bila riječ o radnicima iz Bosne i Hercegovine. Nakon toga slijede strani radnici iz Srbije, Indije, Filipina pa Bangladeša."

A već nekoliko sezona sve više muku mučimo s pronalaskom radne snage, posebice u turističkoj sezoni. Naša sugovornica ističe da uvijek treba motivirati naše radnike, ali...

"Bez stranih radnika teško bismo mogli uopće podmiriti potrebe za radnom snagom, a osim toga činjenica je da s obzirom da na hrvatskom Zavodu za zapošljavanje nema praktički ljudi koji proaktivno traže posao jer stvarna potreba za radnom snagom ogromna. Već sada je nedostatak od skoro 200 tisuća radnika koje mi na neki način moramo podmiriti."

Neki akteri na političkoj sceni zagovoraju ponovno uvođenje kvota za strane radnike, no Weber kaže da o tako nečemu nema govora.

"U situaciji kad vi mjesecima ne možete dobiti radnika ni u građevini, ni u trgovini, ni u turizmu i ugostiteljstvu, ni u industriji, ni u prometu - vidite sada i u prometu je ogroman problem, nema vozača autobusa, nema vozača tramvaja. Doista ogroman problem nedostatka radne snage, dakle, uopće je potpuno deplasirana priča o bilo kakvom uvođenju kvota, nema smisla!"

Milijuni turista znače i rast potražnje za proizvodima i uslugama što u prijevodu znači rast inflacije. Za travanj je ona prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 3,7 % na godišnjoj razini što znači da se njezino usporavanje nastavlja.

"Pa iskreno ne očekujemo daljnji rast inflacije niti povećavanje inflatornih pritisaka. Ono što je definitivno specifičnost naše ekonomije, našeg gospodarstva je upravo ta sezonalnost. Iz tog razloga upravo i imamo tu specifičnost da se pojačavaju inflatorni pritisci tijekom ljeta. Međutim, evo i sada vidimo da stopa inflacije pada. Mi očekujemo do kraja godine da će se ona smanjiti do 2,5 %, dakle, očekujemo na nekakvoj prosječnoj godišnjoj razini da bi bila na razini 3,5 %."

Prije gotovo dva tjedna izašli smo na parlamentarne izbore, još nitko od aktera nije formirao većinu u Hrvatskom saboru, no Weber smo upitali što očekuje od nove Vlade.

"Mi stalno govorimo da je jedina ispravna i održiva demografska politika sigurno i dobro plaćeno radno mjesto i to nam mora biti nit vodilja. Dakle, sve što radimo trebali bi raditi u tom smjeru. Poboljšanje općeg poslovnog okruženja, reforme naravno i zdravstva i pravosuđa, cijeli zajednički nazivnik je stvaranje boljeg, efikasnijeg i bogatijeg društva za našu djecu."

A Weber ističe da moramo poraditi na obrazovanju jer je to jedini način da kao mala ekonomija budemo konkurentniji. "Potrebno je pozabaviti se i s porezom na prihod od nekretnina", započinje glavna direktorica HUP-a.

"Dakle ideja je supstituirati dio tereta na rad teretom na prihod od nekretnina jer de facto ne postoji nikakvo logično objašnjenje zašto bi različiti izvori dohotka bili različito oporezovani. Opet s druge strane ovdje imate situaciju da kod rentijerstva odnosno iznajmljivanja stanova i vila, osobito je tu riječ o kratkoročnom najmu, praktički imamo poreznu oazu. Upravo je to razlog zašto se milijarde eura slijevaju upravo u taj sektor."

Za kraj, još jednom smo se vratili onome što je i najvažniji - radnicima. Weber im je poručila:

"Radnici su sigurno naše najveće bogatstvo i toga smo potpuno svjesni. Mi poslodavci i naši radnici kao što sam rekla imamo iste ciljeve, a to su sretni i zadovoljni radnici koji će onda isto i kreirati sretnu i efikasnu državu koja će nam biti svima pravo mjesto i našoj djeci na kojem želimo ostati i graditi svoju budućnost," zaključno je poručila Weber.