Lang Morović za MS: Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje prvih šest mjeseci djetetova života

Tim povodom, u intervjuu Media servisa gostovala je voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti za promicanje zdravlja u HZJZ-u, Maja Lang Morović. "Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje prvih šest mjeseci djetetova života", istaknula je Morović i objasnila što se time podrazumijeva:

"Isključivo dojenje znači, osim eventualno nekih potreba za nekim suplementima ili terapijom ako dijete ima potrebe, znači ništa - samo dojenje prvih šest mjeseci."

Na pitanje pridržavaju li se Hrvatice savjeta stručnjaka, Morović je poručila:

"U Hrvatskoj su brojke takve da je u rodilištu, znači prema podacima iz rodilišta, 69% djece hranjeno isključivo majčinim mlijekom. Već u dobi mjesec dana, prema podacima iz pedijatrijskih ordinacija, nešto više od 50% djece je isključivo dojeno. U dobi od šest mjeseci je tek nešto više od 10% djece je isključivo dojeno i to je u skladu s preporukom."

Osim toga, Morović je istaknula i drugi dio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije:

"Da dojenje treba nastaviti za zdravstvene dobrobiti do 24 mjeseca djetetova života, ali i dulje - ukoliko to žele majka i dijete."

"Prakse iz pedijatrijskih ordinacija pokazuju da u dobi od dvije godine je također 10% djece dojeno", dodala je Lang Morović i napomenula da se ovdje ne radi o isključivom dojenju jer je ono nakon 6 mjeseci potrebno nadopunjavati dohranom.

"Pa onda možemo različito tumačiti. Znači sa stopama isključivog dojenja nismo baš sjajni, ali vidimo da čak 10% djece u dobi od 24 mjeseca je dojeno, a to je jedan pokazatelj da vjerojatno veći broj majki u toj dobi nakon 6 mjeseci i dalje doji. Međutim, sad ih se treba poticati da to bude isključivo do 6 mjeseci."

Kao jedan od glavnih izazova u dojenju većina roditelja i stručnjaka navodi nedostatak pouzdanih informacija. Rezultat je to nedavnog istraživanja koje je uoči Nacionalnog tjedna dojenja proveo HZJZ u suradnji s partnerima. Istaknula je kako struka planira doskočiti problemu neujednačenih i zbunjujućih informacija o dojenju:

"U okviru Nacionalnog program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine se planira jedan referentni centar u sklopu kojeg bi bile predviđene i ovakve aktivnosti odnosno osnivanje jednog centraliziranog mjesta na kojem bi bili u mogućnosti dobiti informacije. Zašto je dobro da je centralizirano, zato da nije raspršenost informacija i zato da ljudi znaju vjerovati izvoru i da znaju da su to stvarno provjerene i stručne informacije. Druga stvar je podrška koja mora naravno biti decentralizirana i prisutna uvijek, svima."

A upravo je podrška jedan od visoko rangiranih problema po broju odgovora u istraživanju. U objašnjenjima odgovora, stručnjaci i zdravstveni djelatnici istaknuli su nedostatak podrške u zdravstvenom sustavu i obiteljima. S druge strane, majke su navele nedostatak podrške općenito - bez naglašavanja sustava ili svoje osobne okoline, objasnila je Lang Morović.

"Tako da zapravo, ono što majke žele jest da žive u jednom okruženju koje bi bilo poticajno za dojenje, koje bi bilo ne stigamtizirajuće. I sami znamo da će svaka majka s kojom razgovaramo iznijeti svoja iskustva vezano i uz dojenje u javnosti. Neke majke su u tome samopouzdanije i opuštenije, dok se druge možda teže odlučuju na dojenje u javnosti a što ih stvarno u svakodnevnom funkcioniranju poprilično može ometati."

"I baš zato je na nama kao društvu, da majkama koje možda i nisu toliko sigurne oko dojenja u javnosti, damo podršku da se u bilo kojem trenutku osjećaju sigurno za nahraniti svoje dijete", dodala. Kao važan korak prema stvaranju takvog okruženja sugovornica je navela podizanje svijesti o dobrobitima i važnosti dojenja za zdravlje djece i majki.

"S druge strane, osiguravanje javnih mjesta na kojima se može dojiti je jako dobar korak. Za sada ne postoji nekakvo pravilo da svaka ustanova mora imati prostor za dojenje. To bi bila nekakva prekrasna budućnost u kojoj bi to bilo predviđeno. Međutim, zaista sve više prostora se odlučuje pronaći jedno mjesto na kojem bi majka mogla podojiti svoje dijete."

A da je proces već zaživio u Hrvatskoj, Lang Morović istaknula je na primjeru pedijatrice Marije Čatipović koja je veliki zagovornik dojenja:

"Koja je pokrenula i "Vrtić - prijatelj dojenja" i ljekarne i knjižnice prijatelje dojenja. I stvarno se radi jako puno na podizanju svijesti o ovom najzdravijem početku i za majku i za dijete."

Upravo podizanju svijesti doprinosi i obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja. Lang Morović osvrnula se na sve što je dosad postignuto ovim programom:

"Ono što se svakako vidi i mislim da bi to stručna zajednica mogla potvrditi je jedna puno bolja umreženost, puno bolja povezanost i komunikacija unutar svih stručnjaka koji se bave promicanjem dojenja. Tako da je to jedna dosta čvrsta zajednica i dosta snažna stručna ekipa koja čini jako dobre, pozitivne korake."

Ono što je istaknula kao velik korak ka podizanju stopa dojenja je Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine, a koji je Vlada usvojila u ožujku ove godine.

"Što se tiče samih statistika tu uglavnom imamo zasad stagnaciju. Međutim, imamo puno još utvrđenih izazova i puno posla tako da vjerujem da polako i uporno će se tu isto stvari mijenjati. U javnom zdravstvu se ništa ne događa preko noći pa evo ono što nas uče - da budemo strpljivi."

Našalila se Lang Morović i za kraj uputila savjet svim majkama ali i onima koje će to tek postati:

"Nekad je teško. Zaista je. Međutim dobrobiti su takve da višestruko premašuju taj trenutak možda osjećaja nemoći. P evo, ja sugeriram javite se obližnjoj patronažnoj - jer tu je zaista jedna velika podrška u patronažnim sestrama, pedijatru, bilo kome - prijateljici, mami... Nekome tko ima pozitivno iskustvo i tko bi vam mogao pomoći. Nije uvijek lako, ali upornost se isplati."