Miličević za MS: Mlade najviše muče cijene stanovanja, a želimo da budu uključeniji u političke procese

Riječ je o najvećoj organizaciji koja okuplja udruge mladih iz cijele Hrvatske. Osnovana je prije 22 godine, a misija im je da sve što muči mlade iz lokalnih sredina dižu na nacionalnu ili europsku razinu. Upravo zato Mreža mladih Hrvatske je prije nekoliko dana strankama uputila predizborne zahtjeve. "Glavni je problem što nam mladi nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka", ističe naš sugovornik.

"Često čujemo da političari govore da mladi nisu zainteresirani, a istovremeno znamo da pogotovo najveće stranke, sve imaju svoje političke pomlatke odnosno stranačke pomlatke i želimo vidjeti da oni u vlastitim strankama daju mladim osobama priliku. Znamo da su te mlade osobe aktivne, možda nisu toliko medijski vidljivi, ali mi vidimo jer pratimo i njihova priopćenja i njihov rad i pojedince koji izlaze iz tih političkih pomladaka i mislimo da bi iz perspektive uključivanja mladih bio dobar prvi korak da mladima koji su već u njihovim strankama daju priliku da budu na izbornim listama."

Kada konkretno pričamo o brojkama, Miličević ističe da su dvije najveće stranke na prošlim parlamentarnim izborima imale sedam mladih osoba od ukupno predloženih 280 kandidata:

"Što je užasno strašno koliko je to malo i iz naše perspektive je sramotno. Mi se vodimo službenim statistikama. Prema Državnom zavodu za statistiku u Hrvatskoj oko 15 % mladih, dakle mi mislimo da bi mladi trebali činiti 15 % izbornih listi i nadamo se da će mladi biti na višim pozicijama na listama s obzirom da je na prošlim parlamentarnim izborima polovica svih mladih su bili između devetog i trinaestog mjesta dakle na mjestima s kojih je praktički nemoguće ući u Sabor."

Ipak, najveći problem mladih jest stanovanje. Cijene najma i stanova otišle su u nebo, stoga iz Mreže mladih Hrvatske zagovaraju kvalitetnu stambenu politiku.

"Stanovanje je jedno od tih područja gdje smo najgori u Europskoj uniji. 2017. godine prosječna dob osamostaljivanja u Hrvatskoj bila je 31 godinu. Tadašnja Vlada je donijela APN, dakle program kreditnog sufinanciranja, odnosno sufinanciranja kreditnog zaduživanja. Sada šest godina kasnije -prosječna dob osamostaljivanja porasla je za gotovo dvije godine. Dakle, mi smo došli u u fazu gdje mi aktivno činimo da se mladi još teže i teže osamostaljuju."

To dakle ne funkcionira, a trebalo bi poduzeti neke korake:

"Primjeri iz Europe govore da jedan način može biti usmjeren na, kao što je i trenutno sada, prema kupovini vlastite nekretnine, ali tu vidimo da bi pomoglo onda i smanjivanje PDV-a, pogotovo na prvu nekretninu. To je nešto što rade Bugarska, Slovačka, Srbija, Slovenija, dakle brojne države u našem okruženju. I s druge strane mislimo da treba postojati i neki dodatni model, a to se najviše usmjerava na najam stana odnosno dugoročni sigurni najam s obzirom da je teško očekivati da će mlade osobe biti kreditno sposobne."

"Za to je potrebno ulagati u javnu stanogradnju, ali i studentske domove kojih nedostaje u velikim gradovima," pojašnjava glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske.

"Smatramo da je dosta negativno i štetno za psihu mladih osoba, za osjećaj samopouzdanja, za osjećaj ostvarenja, činjenica da su prisiljeni dugo živjeti s roditeljima. Nije naše da ulazimo u tome tko želi, tko ne želi se u kojoj dobio odseliti, ali mislimo da mi kao država kao društvo moramo omogućiti priliku onima koji to žele da to mogu ostvariti."

Osim ovog, Mreža mladih Hrvatske zalaže se za uvođenje Građanskog odgoja u obrazovanje. Miličević kaže da nismo dovoljno posvećeni mladima, a u prilog tome ide i ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u srednjim školama. Zalažu se i da se dobna granica za glasovanje spusti na 16 godina. Glavni motiv vide u primjerima drugih zemalja:

"Tu je možda Austrija najbolji primjer koja još 2007. godine spustila dobnu granicu. Oni nisu imali građanski odgoj i obrazovanje, imali su nisku stopu izlaznosti mladih osoba. Svejedno su spustili dobnu granicu, povećao se broj mladih koji sudjeluju, uveli su građanski odgoj i obrazovanje i danas ima jedno od najviših stopa na razini Europe mladih glasača. Mi mislimo da se sličan efekt može postići u Hrvatskoj."

"Jer mladi u tim godinama već donose neke važne odluke pa zašto ne bi mogli i glasati", zaključuje naš gost. Osim toga, mlade muči i zapošljavanje. "Nije teško pronaći posao, ali je problem što više od 88 posto mladih svoj prvi ugovor potpisuje na kraće od godinu dana što onda otežava kreditno zaduživanje", dodaje Miličević. ​Problema mladih je puno, suradnja s vladajućima je bila dobra, ali je u posljednjih godinu dana kvaliteta opala, stoga prostor za poboljšanje postoji. Svim strankama poslali su svoje zahtjeve, a svi koji žele neki sastanak s Mrežom mladih Hrvatske stojimo na raspolaganju, zaključuje glavni tajnik.