Glavina za MS: Ne trebamo biti jeftiniji, ne trebamo biti ni skuplji, moramo imati pogođen odnos cijene i kvalitete

Rezultati ostvareni u turističkoj predsezoni ponovno su odlični. Ministar Glavina je istaknuo da su njima jako zadovoljni jer potvrđuju trend i temeljno usmjerenje da Hrvatska postepeno postaje destinacija cjelogodišnjeg turizma. Pred nama je glavni dio sezone, a Glavina nam je rekao da iskreno očekuju da brojevi budu nešto manji od dosadašnjih. Pojasnio je i zašto:

‘‘Iz tog razloga što mi Hrvatsku tranformiramo u cjelogodišnju turističku destinaciju na temelju održivosti, a to podrazumijeva da nemamo preveliko opterećenje gostiju u jednom trenutku, to podrazumijeva da turizam ne ugrožava kvalitetu života lokalnog stanovništva. Te brojke moramo držati u nekom dobrom odnosu. Ona povećanja koja trebamo tražiti su isključivo u pred i postsezoni, nikako više u glavnoj sezoni‘‘.

Turistička sezona više ne može biti uspješna samo zbog sunca i mora, a Glavina je istaknuo kako se ovisnost o tim stavkama kao temeljnom turističkom proizvodu smanjuje. Hrvatska se tako u svojoj cjelogodišnjoj ponudi oslanja na zdravstveni i kongresni turizam.

‘‘Otvaramo prilike i značajno ulažemo u sredstva u razvoj svih ovih ostalih koji nam generiraju povećanje dolazaka i noćenja u ovim ostalim dijelovima godine. To će bit naš fokus u cijelom ovom mandatu, praktički u cijelom ovom desetljeću koje je ispred nas i vjerujem da idemo u jako dobrom smjeru‘‘.

Poseban izazov za ljetni turizam ove godine označavaju i velike sportske manifestacije u Europi; nogometni EURO u Njemačkoj i Olimpijske te Paraolimpijske igre u Parizu, koji će sigurno privući mnogo turista. To će zasigurno u nekoj mjeri utjecati i na dolaske u našu zemlju. Glavina je ovu godinu okarakterizirao kao tešku tržišnu utakmicu jer osim spomenutih sportskih događaja, kako je istaknuo, sve destinacije su se vratile i uložile puno u promociju. Kada su cijene u pitanju, Glavina je istaknuo kako je odnos cijene i kvalitete ključan.

‘‘Jer ne postoji gost koji je oduševljen i jako sretan s uslugom koju je primio, a da se istodobno žalio na cijenu. To je onaj dio koji mi moramo paziti. Mi ne trebamo biti jeftiniji, ali ne trebamo biti ni skuplji i moramo točno imati jako dobro pogođen odnos cijene i kvalitete. To je glavni apel prema svima u turističkom sektoru. Moramo znati da sve što radimo moramo raditi u tom kontekstu i sve promjene koje radimo se moraju raditi prilagođeno. Ako postoji dizanje cijena, onda ga adekvatno mora pratiti nivo usluge‘‘.

Dok je na pitanje koliko nam festivali poput Ultre koja uskoro kreće podižu kvalitetu i utječu na turizam Glavina odgovorio:

‘‘Oni imaju tu svoju vrijednost što su samom svojom organizacijom, a događaju se kod nas, generatori strahovito velikog interesa samo za taj određeni tip zabave. Ako gledamo Ultru, to je jedan od pet takvih megadogađanja u svijetu gdje je Hrvatska stvorila jednu veliku prepoznatljivost na svjetskoj razini u marketinškom smislu. To je ta druga vrijednost tih događanja - što nam stvore nevjerojatno veliku dodatnu promociju. Kada bi ulagali u neke klasične kanale oglašavanja, ne bi ni blizu tako mogli napraviti‘‘.

Dosadašnjih godina imali smo problema sa sezonskom radnom snagom. Glavina je rako da ovogodišnja situacija ipak malo bolja.

‘‘Ove godine imaju veći broj zaposlenih hrvatskih državljana i nekako su se puno bolje prilagodili na taj način. Ovo popunjavanje koje imamo s radnom snagom iz trećih zemalja je nešto što nam je nužnost i potreba. Nažalost, to nije nešto što je samo naš problem. To je problem svih razvijenih i jakih turističkih zemalja‘‘.

Početkom godine na snagu je stupio i prvi krovni Zakon o turizmu. Budućim podzakonskim aktima, pravilnicima i planovima destinacije dobivaju i nove alate za upravljanje. Jedan od njih je i Satelitski račun održivog turizma.

‘‘Po prvi put mjerimo i trošak, odnosno cijenu. To znači koliko trošimo resursa, koliko ugrožavamo nekakav sklad odnosa čovjeka i prirode, koliko ugrožavamo kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ovaj dokument će nam dati odgovor na ta pitanja pa ćemo imati možda jednu drugačiju percepciju turizma jer moramo biti svjesni da on troši i to sada po prvi puta mjerimo i stavljamo u međuodnos trošak, cijenu u odnosu na benefite direktne i indirektne koje imate‘‘.

A kada je u pitanju sportska infrastruktura, novac u proračunu za nogometne sportske objekte je osiguran. Prioriteti su stadioni u Zagrebu i Splitu. Osim ova dva stadiona, nije isključeno da će još koja biti proglašena od nacionalnog interesa.

​‘‘Mi uvijek imamo taj jedan izazov, a to je što smo mi izrazito mala nacija. Za sport je infrastruktura jedna od najvažnijih stvari, a mi po broju konzumenata nemamo nikakve prednosti u odnosu na velike zemlje i to je uvijek onda izazov jer samim time postoje puno veća sredstva u odnosu na ono što mi imamo. To su sve teme koje moramo rješavati, suradnja sa savezima, s rješavanjem njihovih problema, natjecanja i svega ostaloga što oni imaju‘‘.