Guverner Boris Vujčić za MS: Vjerujem da će domaće banke sudjelovati u novom kreditu Agrokoru

Procjena rasta BDP-a za prvi kvartal ove godine u potpunosti je u skladu s našom prognozom, dapače možda je čak i nešto jači, rekao je guverner Boris Vujčić za Media servis. U prvom kvartalu nisu se osjetile posljedice krize u Agrokoru pa se postavlja pitanje što će se događati u narednom periodu?

"Mislim da će se prve posljedice krize u Agrokoru vidjeti na podacima za travanj. Travanj je bio ona situacija taman prije donošenja lex Agrokora 10. travnja, u to vrijeme je kompanija bila u značajnim problemima, falilo je likvidnosti. To se nastavilo djelomično do prvoga kredita od 80 milijuna eura i tu ćemo sigurno vidjeti u travnju neke efekte toga. Međutim pravi podaci koji će pokazati koji će stvarno učinak restrukturiranje Agrokora imati na BDP ove godine tek trebaju uslijediti u idućim mjesecima, svibnju, lipnju, srpnju i preko sezone. Tada će se vidjeti koliko će on, ajmo reći, zagristi u jabuku BDP-a. Neka naša procjena je bila da će smanjiti rast 0,3 do 0,4 posto BDP-a ako ne dođe do nekog crnog scenarija gdje bi se stvari zakočile. Znači sigurno negativan utjecaj, ali ne presnažan", kaže Vujčić. No upravo mu prognoze da će utjecaj Agrokora biti umjeren mnogi zamjeraju budući da su mnoga poduzeća o koncernu ovisna pa se banke i prema njima zatvaraju.

"To je definitivno princip spojenih posuda, problemi u Agrokoru se polako šire i prema drugim poduzećima, to uopće nije upitno. Međutim treba imati na umu da ipak Agrokor nije hrvatska ekonomija nego samo najveće poduzeće u ekonomiji i to je poduzeće koje, u krajnjoj liniji nije stalo već će usporiti svoj rast zbog restrukturiranja, a na to je vezan dio poduzeća koji su dobavljači Agrokora. Efekti će se prosuti na bankovni sustav. Ono što ćemo vidjeti jest da će profitabilnost bankovnog sustava u 2017. godini biti znatno niža upravo zbog onoga što se događa u Agrokoru i vezanim dobavljačima", rekao je Vujčić u intervjuu za Media servis.Međutim, Vujčić smatra da je glavni dugoročni efekt onoga što se dogodilo s krizom u Agrokoru dvojak. Jedan je da se mora na zdrave temelje postaviti pitanje konkurentnosti u hrvatskom gospodarstvu kako bi se izbjeglo "prikriveno subvencioniranje neefikasnosti koje smo imali i koje se krizu u Agrokoru manifestiralo i postalo razvidno, a dugo godina su na neki način bile pokrivene financiranjem kroz Agrokor koje se sad neće moći u potpunosti naplatiti". No ovo je, ističe guverner, isto tako prilika i za Agrokor ali i za veliki dio poduzeća koji su u velikoj mjeri bila vezana uz koncern, da naprave restrukturiranje koje je potrebno da postanu zdrava i konkurentna poduzeća u budućnosti.

"Ja bi rekao da je glavni izazov onoga što se sada događa za dio poduzeća ali i banaka također, nalaženje novoga poslovnog modela. Vi ako uzmete da je dio banaka plasirao sredstva po kamatnim stopa 8, 9 neki put i 10 posto u Agrokor, ako se stvar normalizira, ako dođete na neku prosječnu kamatnu stopu koje banke danas mogu naplaćivati poduzećima, a ona je bitno niža, sad je pitanje na koji će oni način naći svoj poslovni model u budućnosti. Mislim da je to pitanje važnije od nekog kratkoročnog šoka na rast BDP-a, koji će biti negativan, ali relativno umjeren i ne mislim da će dovesti do recesije", ustvrdio je Vujčić. Kad je riječ o mjenicama kojima su ključni dobavljači kreditirali koncern, ponavlja kako HNB ne provjerava ono što radi poduzeće s poduzećem no da im je zadaća bila, a što su i radili, provjeravati izloženost banaka prema Agrokoru u čemu su i uspjeli. "I zbog toga ovo što se sad događa s Agrokorom neće narušiti financijsku stabilnost u Hrvatskoj", poručuje Vujčić koji kaže da bi u suprotnom situacija bila ugrožena što bi imalo daleko negativnije posljedice nego sada.

"Što se tiče toga što su poduzeća radila, ona su, na taj način preko mjenica i faktoringa, na neki način od nas prikrivala dodatno financiranje Agrokora. Kada smo to vidjeli da se preko mjenica takvo financiranje događa, objedinjavali smo i ta poduzeća u rizik Agrokora. Mi smo definirali da Agrokor nije sam već i sva povezana poduzeća koja, u odnosu na prihode koje ostvaruju i odnosu na njihov kapital, u slučaju da Agrokor dođe u probleme i sami dolaze u probleme. I onda smo mi zabranjivali bankama da se izlažu i prema tim poduzećima. To nikome nije bilo drago. Nije bilo drago bankama, poduzećima, Agrokoru. Tu smo bili sami. To je sve trajalo od 2012. godine, a taj smo krug počeli širiti 2014. godine". Nije tako bilo ni zapreka da neko poduzeće drugom poduzeće posudi novce, objasnio je Vujčić, no na komentar da to jest legalno ali ipak čudno jer se čini da imamo državu u državi budući da svako poduzeće može glumiti banku, odgovara:

"Čudno je. Da, čudno je, meni je bilo čudno. No čudno je isključivo s profesionalne strane sposobnosti ljudi koji to rade da ocijene rizik, a profesionalci su. Znači tu čak ne govorimo o nekom sektoru kućanstava, nego o profesionalcima". Za Agrokor se najavljuje novi kredit od 400 milijuna eura, kreditori bi trebali bidi zapadni fondovi i naše banke. Guverner nam otkriva kako naše banke bez obzira na sve, imaju mogućnost sudjelovati u kreditu:

"Imaju da. I sigurno... Mislim, sigurno... Pretpostavljam da će sudjelovati". Iako je najveći vjerovnik Sberbank rekao da više neće kreditirati Agrokor, Vujčića smo pitali bi li ipak bilo bolje da se s ruskom stranom dogovori neki kredit:

"To nije nešto u što se ja mogu miješati, ali je bolja situacija što je širi krug vjerovnika koji nastavlja u toj priči", ustvrdio je guverner za Media servis. A hoće li i ovih 400 milijuna eura biti dovoljno za spas Agrokora?

"Ja bi rekao čak da bi to morala biti zadnja tranša. Vi imate sad jednu situaciju gdje je sa zakonom privremeno dug od 40 milijardi kuna pretvoren na neki način u equity. On više nije dug. I sad ako dodate još radni kapital, to bi moralo biti dosta ako se poduzeće stvarno restrukturira da može s njime normalno raditi. Ako to nije dosta, onda to znači da novac negdje i dalje curi", zaključio je Vujčić.