Staničić za MS: U nekim smo aspektima preskupi, apeliram na oprez jer je konkurencija agresivna

Koncem godine stiže vrijeme za osvrt na ono što je učinjeno. Kada govorimo turizmu - iza nas je još jedna odlična turistička godina, a sve je u Intervjuu Media servisa analizirao direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

‘‘Mi smo premašili 21 milijun dolazaka i 107 milijuna noćenja, ta brojka će se do kraja prosinca još malo popeti. I dalje nam je prisutan pozitivan trend turističkog prometa - 3 posto rasta u dolascima, jedan posto u noćenjima. Godina je imala zasigurno svoje oscilacije u glavnoj turističkoj sezoni što je zapravo i uobičajeno, očekivano, ali ono što posebno treba apostrofirati je rast prometa u pred i postsezoni što je zapravo i naš cilj.‘‘

Odličan je i financijski aspekt - od turizma bi Hrvatska trebala uprihodovati preko 15 milijardi eura. Ipak, prema podacima Hrvatske narodne banke u trećem kvartalu ove godine dogodio se blagi pad u zaradi. Staničić poručuje da smo u nekim segmentima privatnog smještaja nadmašili potražnju. Dio kapaciteta bio je prazan i u špici sezone, a na sve je utjecalo i loše vrijeme u rujnu.

‘‘Uvijek apeliramo i apostrofiramo da se radi o turističkoj godini, a ne sezoni. Sagledavamo u cijelosti, dakle od siječnja do prosinca. I kao što smo uvodno rekli ovo je zaista jedna odlična turistička godina.‘‘

Tu rupu prouzrokovale su i visoke cijene dijela iznajmljivača koji su potom spuštali cijene. Direktor HTZ-a tvrdi da su istraživanjima utvrdili da smo još uvijek konkurentni cijenama:

‘‘Postoje istraživanja i analize koje ukazuju da je Hrvatska u nekim segmentima ipak prešla tu granicu cjenovne konkurentnosti, dakle postali smo preskupi, posebice u segmentu srednjeg razreda turističke ponude.‘‘

Stoga upozorava da pri formiranju cijene moramo biti vrlo mudri i pametni:

‘‘Jednostavno se ne smijemo zaletavati s obzirom na to da je konkurencija iznimno agresivna i po pitanju cjenovne politike. Ovom prigodom apeliram na sve naše pružatelje usluga u turizmu, bili to ugostitelji, ili oni koji se bave smještajem, da zaista budu mudri, pametni, razboriti i u sljedećoj godini kreiraju onakvu politiku cijena koja će biti konkurentna i zbog koje neće gubiti goste.‘‘

Glavna emitivna tržišta u našem okruženju i dalje su nam najvažnija - Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Česi, Mađari, Poljaci i Talijani.

‘‘Ono što je jako dobro jest da su se u top 10 vratili Britanci, što je važno za naše južne destinacije. Isto tako se vraćaju i daleka tržišta istočne Azije poput Južne Koreje i Kine koje ove godine bilježe dvoznamenkasti rast. S druge strane imamo sad već kontinuirani rast s američkog kontinenta, odnosno SAD-a.‘‘

Odmah iza njemačkog tržišta slijedi domaće tržište koje je ove godine zabilježilo rast ponajviše u pred i postsezoni. Najbolje brojke ostvario je Poreč koji je proglašen šampionom turizma, no tu je i Dubrovnik i Rovinj. Staničić je istaknuo i Opatiju, Mali Lošinj, Rab, Hvar, Korčulu, Šibenik, Zadar i mnoga druga mjesta.

Osim obale, odlične brojke ima i kontinent - Osijek, Vukovar, Đakovo, Zagorje, Međimurje. Hrvatska želi biti prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija, a korak prema tome jest i pojam domaćina - to je naime onaj tko iznajmljuje u jedinici lokalne samouprave gdje ima i prebivalište.

‘‘Intencija Vlade jest razdvojiti one istinske domaćine od takozvanih rentijera. Na ovaj način ih se želi dodatno zaštititi s obzirom na to da su domaćini dali do sada veliki doprinos u razvoju turizma, u prepoznatljivosti upravo kroz taj domaćinski odnos, kroz tradiciju, autohtonost, posebnost, vrlo često ti domaćini osim samog smještaja pružaju niz drugih usluga.‘‘

"Turisti se vole družiti i poistovjetiti s načinom života samih domaćina. Upitali smo ga - koji su benefiti za domaćina?

‘‘Prije svega oni neće plaćati porez na smještajne jedinice koje iznajmljuju, a borave u istoj kući gdje im je prebivalište. Primjerice to je jedan od benefita. Mi ćemo u perspektivi u sljedećoj godini pokrenuti proces brendiranja, dakle želimo njima pomoći na tržištu i još bolje ih pozicionirati tako da mogu onda lakše doći do konačnog korisnika.‘‘

Privatni smještaj participira s 62 posto smještajnih kapaciteta stoga je su oni vrlo značajni za hrvatski turizam, pojašnjava čelni čovjek HTZ-a. Ipak, ima i nezadovoljnih - mali iznajmljivači traže od države pravedno oporezivanje i tvrde da se pogoduje stranim hotelskim lancima:

‘‘Nema razloga za pobunu zato što se upravo ide u pravcu zaštite obiteljskog iznajmljivanja, odnosno malih iznajmljivača jer ono što se događalo do sada jest da smo imali i određeni dio kapaciteta praznih u špici sezone, mi smo ove godine imali 46 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju. To je dugoročno jednostavno neodrživo i ukoliko ne bi došlo do ovakvih intervencija, odnosno promjena u regulativi, mi bismo vrlo brzo došli u probleme i upravo naštetili obiteljskom smještaju.‘‘

"Ljudi će i dalje moći iznajmljivati, ali uvodi se reda", dodaje Staničić.

Rast broja kreveta u proteklih nekoliko godina približio se brojci od 200 tisuća što je neizdrživo i za infrastrukturu, ali i za život lokalnog stanovništva. Prosinac označava i vrijeme okićenih ulica, blagdanskog duha, ali i bogate adventske ponude.

Proteklih dana glavna tema su cijene fritula na zagrebačkom Adventu.

"Postoje cijene koje su priuštive za sve, postoje i nešto skuplje cijene ugostiteljskih usluga i mislim da postoji ponuda za sve. Ponovno ovim putem apeliram da oni koji su malo pretjerali u cijenama da ipak o tome malo promisle jer cilj je da Advent bude dostupan svima. Adventsko vrijeme je vrijeme veselja, zadovoljstva i druženja i mislim da bi to trebalo biti dostupno svima."

Na sjednici Turističkog vijeća jučer je usvojen Godišnji program HTZ-a, a Staničić je i ondje istaknuo cijene kao i konkurenciju koja se vratila u potpunosti:

"Ministar Glavina i ja cijelo vrijeme apostrofiramo pitanje cijena naprosto zato što konkurencija ne spava i konkurencija je zaista vrlo agresivna na tržištu i po pitanju cijene i po pitanju promocije. Hrvatska je mala zemlja kada ju uspoređujemo s našim konkurentima, ali je dobro pozicionirana i mi ćemo sve učiniti da kroz aktivnosti koje smo planirali u godišnjem programu rada to tako i ostane."

Za kraj, upitali smo ga kakva su očekivanja za nadolazeću 2025. godinu?

"Želimo se odmaknuti od pukog brojanja turista. Dakle, noćenja i dolazaka, ali uvijek si morate zacrtati neki cilj u brojkama - naš cilj je ponoviti ovu turističku godinu. Dakle, to je tih nekih 108 milijuna noćenja ili 21 milijun dolazaka. Međutim, ono što je puno važnije apostrofirati je da planiramo rast u pred i postsezoni."

Cijeli intervju poslušajte na Youtube kanalu Media servisa.