Vaniček-Fila za MS: Moćnici žele zastražiti novinare SLAPP tužbama, važno je prijetnje prijaviti policiji

"Novinari su važni", naziv je kampanje Vijeća Europe kojoj se Hrvatska pridružila 2023. godine, a bavi se sigurnošću novinara. Nacionalna koordinatorica kampanje i članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila u Intervjuu Media servisa kaže da Hrvatska po tom pitanju dobro napreduje:

"Mi smo već u rujnu 2023., Ministarstvo unutarnjih poslova zajedno sa strukovnim novinarskim udrugama HND-om i SNH-a je potpisalo Sporazum i dva protokola o zaštiti sigurnosti novinara i drago mi je evo što je to i Vijeće Europa vidjelo kao primjer dobre prakse."

"Možemo donijeti najbolje Zakone i sporazume, ali ako ih ne primjenjujemo ništa nismo napravili", nastavila je koordinatorica kampanje. Iznijela je i konkretne brojke:

"Imamo izvješće za proteklu godinu. Bilo je 16 kaznenih dijela počinjenih na štetu novinara, a policija je 13 njih razriješila. Najčešće su vam to prijetnje odnosno bilo je nažalost i nasilničkog ponašanja i nešto otuđivanja stvari - to su najčešće bili napadi na snimatelje ili na fotoreportere. Na tri kaznena dijela policija još radi i istražuje."

Novinari se često bore i sa SLAPP tužbama - riječ je o zlonamjernim sudskim postupcima koji se pokreću protiv novinara i medija koji istražuju teme od javnog interesa.

"To su one tužbe kada netko s pozicije moći - bila to politička ili ekonomska moć tuži novinara zbog nekakvih tema od javnog interesa koje se istražuju. Ono što treba reći - mete tih SLAPP nisu samo novinari nego su zviždači, sindikati, znanstvenici, često puta su tu borci za prava okoliša, ekološke udruge. Dakle, kad netko s pozicije moći negdje nešto gradi oni krenu govoriti o tome i ovih ih tuže."

Tužitelj zna da će ta tužba biti izgubljena, ali cilj je zastrašivanje i cenzuriranje. Naša sugovornica ističe da su diljem Hrvatske organizirali radionice na kojima su bili novinari, suci Vrhovnoga suda kao i pravni stručnjaci.

"To su bile edukacije gdje smo zapravo sucima koji često puta ne razumiju novinarski posao i zašto to novinar ispituje i gdje smo zapravo zajedno ovaj raspravljali. Nekako mi se čini da je to možda i najbolji način da se suočimo s tim problemima i da im novinari objasne. Znate da je na razini Europske unije donesena Anti-SLAPP Direktiva. Trenutačno je u našem resornom Ministarstvu pravosuđa oformljena radna skupina, radimo na prenošenju Direktive u naše zakonodavstvo, bit će jedan posebni zakon."

Tim povodom izradili su i brošuru u kojoj su iz Direktive Europskog parlamenta prenijeli definicije o tome:

"Kako Direktiva definira javno djelovanje, teme od javnog interesa, tko su mete SLAPP-a, tako da i suci kojima to dođe u ruku mogu znati bi to mogla biti takva tužba. Poanta je da takva tužba, prepoznata kao ona koja je zlonamjerna, koja želi ušutkati novinare i medije da bude u ranoj fazi odbačena. Da ne dolazi do maltretiranja po sudovima koje traje dvije-tri godine, a na kraju se to izgubi."

U naše zakonodavstvo ova bi Direktiva trebala biti prenesena do sredine iduće godine. Kada govorimo o SLAPP tužbama, u Hrvatskoj ih je u 2023. bilo 39, a prošle godine 25. "

Sporazum i protokol za zaštitu sigurnosti novinara pri obavljanju njihovih svakodnevnih zadaća" već je predstavljen u brojnim redakcijama, a educiraju se i policijski službenici.

"Nitko nema pravo napadati novinara dok radi svoj novinarski posao, a bilo je slučajeva. Ja se sjećam prošle godine kad sam bila, na dva snimatelja je bio napad. Imali smo slučaj prije nekoliko mjeseci doista groznog fizičkoga napada na jednoga novinara u Osijeku. Taj čovek je tada pobjegao zahvaljujući promptnoj reakciji policije. Čak je pobjegao iza granice, a on je uhićen."

Pohvalila je i napore policije te svima koji se osjećaju ugroženo poručila:

"Što se tiče samih snimatelja, fotoreportera, novinara njima je poruka - bilo koja prijetnja i prijetnja u online svijetu je kao u stvarnome svijetu i treba to prijaviti policiji. Dakle, pozvati na taj protokol, imamo protokol potpisan, mi to znamo, to je svrha naših odlazaka u redakcije. Da novinari znaju da imamo potpisan protokol, pozovite se na njega i prijavite to odmah policiji."

"Treba raditi na tome da odnos između Vijeća za elektroničke medije i samih medija bude partnerski", poručuje Vaniček-Fila.

"Nije nimalo lako danas novinarima, generalno medijima. Koliko smo svi zajedno mislili gledajući samo novinarski posao da će nam društvene mreže, koje uvijek volim reći - nemojmo ih nazivati medijima, to su digitalne platforma koje dijele sadržaj. Oni nemaju urednike, nemaju novinare- Moramo cijeniti medije, medijski sadržaj je taj, novinari su ti koji istražuju teme od javnog interesa. Svaki građanin od novinara saznaje što mu se dogodilo, hoće li mu poskupiti komunalna naknada, kakve je malverzacije netko napravio i tako dalje."

Iako se o pitanju povjerenja u medije često raspravlja, radio je medij kojemu se i dalje najviše vjeruje:

"Radio je medij gdje vi u kratkim vijestima imate izravno izjave. On ima kratke informacije. Lokalni radio je iznimno bitan, on informira stanovnike na tom području gdje žive. Osim toga, radio je topao medij. Uvijek je tako nekako percipiran, ti možeš raditi druge stvari dok slušaš radio."