Stožer za MS o radu: Capak dao ocjenu -5, ostali članovi: ‘Neka drugi prosude‘

Danima je epidemiološka situacija oko koronavirusa u zemlji povoljna. Kada ćemo svirati kraj epidemiji? I u tom kontesktu, postoji li bojazan za pojavu novih žarišta ili drugog vala, zbog popuštanja mjera poput otvaranje zemlje za turiste, ali i nadolazećih izbora. Ministar zdravstva Vili Beroš je odgovorio:

 

 

 

 

"Nema bojazni ni straha, ali moramo biti oprezni. Od početka smo oprezni i zato jesmo tu gdje jesmo‘‘. Otežava li vam izborni proces te odluke? "Ne, sve naše odluke su bazirane na struci. Ono što je nama bitno jest trenutna epidemiološka situacija. Sve drugo što se događa u smislu reaktivacije života u državu, isto tako u kontekstu izbora, je nešto što mora doći jer život ne smije stati‘.‘

 

 

Brojimo tek nekoliko aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, danima ili nemamo novooboljelih ili se radi o jednom do dva slučaja. Markotić ističe da u Klinici Fran Mihaljević trenutno nema pozitivnih slučajeva. Kada možemo očekivati da Hrvatska postane koronafree zemlja?

 

 

 

 

"Na to pitanje je jako teško odgovoriti. Što se tiče širenja, nema nikakvih znakova lokalnog širenja unutar Hrvatske, a za očekivati je da će povremeno biti uvezenih slučajeva s obzirom da situacija u svim europskim zemljama i u svijetu nije još stabilna‘‘.

 

 

Ministar Božinović je rekao da je u Hrvatskoj trenutno 65 tisuća turista, a da je do sinoć svoj dolaza već najavilo oko 185 tisuća. Svi su već dostavili tražene podatke da se mogu pratiti njihovi kontakti. Hoćemo li se uskoro otvoriti i za druge zemlje, izuzev 10 prvotno odabranih?

 

 

 

 

"Europska komisija će izaći s preporukama, pretpostavljam da bi se već idući tjedan ukinule kontrole na unutarnjim granicama između članica EU-a. Razmišljat će se i možda sa 1. srpnja oko politike otvaranja prema trećim zemljama‘‘.

 

 

Capak je objasnio da će i tijekom sezone modificirati zdravstveni sustav koji će biti na ljetnom načinu rada, još dodatno zbog koronavirusa, što će raditi preko turističkih ambulanti. Odgovorio je na pitanje tko će snositi troškove liječenja ako se turisti kod nas zaraze koronavirusom, ili ako se tek u Hrvatskoj otkrije da su zaraženi.

 

 

 

 

"Što se tiče zemalja EU-a, to je pokriveno sa zdravstvenim osiguranjem u toj zemlji. Naš HZZO preuzima sve troškove i nakon što se završi liječenje šalje račun osiguravajućoj kući u bilo kojoj europskoj zemlji u kojoj je taj čovjek osiguran. Ako se radi o trećoj zemlji, postoje vjerojatno bilateralni sporazumi ili ako ne postoje oni će se uspostaviti tijekom liječenja osobe. Osoba će trebat dati dokaz da će liječenje biti plaćeno ili da će biti refundirano od strane osiguravajuće kuće u kojoj ima zdravstveno osiguranje‘‘.

 

 

Dogodilo se i nekoliko slučajeva koji su završili smrtnim slučajem, a nisu povezani s koronavirusom, nego drugim, ozbiljnijim bolestima. A razlog je, između ostaloga, bio što su im odgođeni pregledi. Na pitanje boji li se posljedica takvih tragičnih događaja, Beroš je dogovorio:

 

 

 

 

"Ne bih rekao da se bojimo zato što smo vrlo promišljeno postavili sve one aspekte pružanja zdravstvene djelatnosti koji su bitne i hitne. Postoji mogućnost da se i mimo toga nešto dogodilo, volio bih saznati svaki od tih slučlajeva pa da vidimo o čemu se radi. Je li se nešto iskompliciralo u vezi s prolongiranim čekanjem, mogu procijeniti samo profesionalci koji se bave tom bolešću‘‘.

 

 

Kako su tjedni odmicali, tako su se preporuke mijenjale. Od nošenja maski pa da nisu potrebne, distanciranja na dva metra pa na metar i pol, a i prečesto smo čuli da su ‘iduća dva tjedna ključna‘. Članovi Stožera objašnjavaju da se sve mijenjalo i na razni Svjetske zdravstvene organizacije. Iako nema redoviti pressica, članovi Stožera i dalje redovno razgovaraju i prate podatke i u Hrvatskoj i u svijetu. Svi su složni da su iz ovog prvog vala dosta naučili i da bi se u slučaju drugog vala moglo brže reagirati i mjere usmjeravati na ciljana područja. Markotić je potom objasnila raniju izjavu da nije za ponovno zatvaranje zemlje.

 

 

 

 

"Možda bismo za neke dijelove mogli postupno vidjeti je li mogu ostati održani u populaciji koja nije visokorizična. Međutim, kao i do sad bismo pratili svu situaciju i vidjeli što se mora zatvarati, što ne, u kojem kontekstu i u kojim situacijama. Nikada nisam rekla da ne bismo zatvarali one dijelove koji bi se pokazali rizičnima‘‘.

 

 

Iako nisu blagonaklono gledali na izjave o političkom aspektru Stožera, upitali smo Božinovića hoće li im rad u Stožeru pomoći ili odnemoći u kampanji i parlamentarnim izborima.

 

 

 

 

"Nikad politika nije utjecala na rad Stožera. Ovdje vidite iskusne i renomirane liječnike, stručnjake. Tu nema nikakvog povezivanja ni promišljanja na način može li Stožer koristiti ili štetiti‘‘.

 

 

A Beroš tvrdi da je ovo bio slučaj kada je politika poklonila vjeru struci:

 

 

 

 

"Politika je morala imati uvid u to što se događa, no struka je ta koja je preložila mjere, a politika ih je prepoznala. Ovo je savršen primjer sinergije politike i struke‘‘.

 

 

I za kraj smo zamolili sugovornike da ocijene svoj rad u Stožeru od 1 do 5.

 

 

 

 

Capak: ‘‘Ja bih dao -5‘‘. Božinović: ‘‘Ovo jest razdoblje kad se dijele ocjene u obrazovnu sustavu, ali ja bih ocjenu ipak prepustio građanima‘‘. Beroš: ‘‘Ocjenu našeg rada i rezultate ipak bih prepustio široj javnosti‘‘. Markotić: ‘‘Nikad u životu nisam sebi davala ocjenu, to daju drugi, a ja ih dajem studentima‘‘.