Menu

Vuković iz HZMO-a za MS: 67 posto zahtjeva za dijelom obiteljske mirovine je riješeno

ZAGREB - Održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj se propitkuje sve češće, poglavito dok bilježimo negativne demografske trendove. Kakva je budućnost mirovinskog sustava i I stupa ako gledamo omjer zaposlenih i umirovljenih? Treba li što i na koji način mijenjati? Koliko je predano zhatjeva za ostvarivanjem prava na dio obiteljske mirovine i zašto neki umirovljenici čekaju na rješenje i do pola godine? Potražili smo odgovore u Intervjuu Media servisa od zamjenika ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećka Vukovića.

​Od 1. siječnaj sve obiteljske mirovine su porasle za 10 posto, što znači da je oko 220 tisuća umirovljenika dobilo veće mirovine, a ujedno su povećane i najniže mirovine pa je povećanje od tri posto dobilo 285.000 umirovljenika. Novost od 1. siječnja je i ta da svi korisnici koji su ostvarili pravo na osobnu mirovinu i na obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga, mogu zatražiti uz vlastitu mirovinu i dio obiteljske mirovine.

‘‘Uvjeti za to su navršenih 65 godina i da njihova mirovina ne prelazi 80 aktualnih vrijednosti mirovina u Republici Hrvatskoj, a to je nekakvih 868 eura mjesečno. Ne smije biti mirovina veća. Ako je mirovina manja, onda taj dio obiteljske mirovine se isplaćuje do tog limita od 868 eura‘‘.

Podsjetio je i da se zahtjevi mogu predati u područnim službama uredima i ispostavama HZMO-a, poslati poštom ili predati u pošti kao i putem e-građani. ‘‘Samo u mjesecu siječnju zaprimili smo oko 50 tisuća zahtjeva‘‘, rekao nam je Vuković. No problem je što još uvijek ima onih umirovljenika koji su zahtjeve predali u siječnju, a rješenje još nisu dobili.

​‘‘Do sada je stiglo 131.000 zahtjeva, 88.000 je riješeno, a 43.000 nam je neriješeno. Znači dvije trećine ili 67 posto je riješenih zahtjeva. Svi koji se jave tijekom godine, a imaju riješena oba prava dobit će sve zaostatke od 1. siječnja 2023. godine. Dakle svi oni koji su u siječnju podnijeli zahtjev, a do sada ga nisu dobili, dobit će sve zaostatke od 1. siječnja.‘‘

Zakon je tako koncipiran, ističe zamjenik ravnatelja, da do kraja godine budu riješeni svi podneseni zahtjevi. Na pitanje koliko se prosječno kreću isplate dijela obiteljske mirovine, odgovorio je:

"Prosječna svota dijela obiteljske mirovine koja je sada u isplati je 94 eura. Inače se usklađuje, i kako bude usklađivanje 1. srpnja, dakle bit će isplaćena u devetom mjesecu sva usklađivanja, pa onda će se uskladiti i dio obiteljske mirovine. Dakle, još će porasti i to će doći do sigurno nekakvih prosječnih i preko 100 eura uz svoju osobnu mirovinu‘‘.

​Osvrnuo se i na učestalo propitkivanje održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Često znamo čuti da je neodrživ, da doprinosi ne mogu pokriti mirovinske rashode da su mirovine ugrožene zbog negativnih demografskih mjera. ‘‘Mirovinski sustav je održiv, isplate mirovina nisu upitne‘‘, ističe Vuković.

"Negativni demografski trend je konstanta koja ugrožava budućnost mirovinskih sustava, međutim postoje druge protumjere kojima se to može neutralizirati. Prije svega je to razvoj gospodarstva jer mirovinski sustavi ovise zapravo o snazi gospodarstva. U onom trenutku kad idete u mirovinu, ako je jače gospodarstvo u tom sustavu imate i bolji u mirovinu‘‘.

Analizira se često i opstojnost I mirovinskog stupa s obzirom na omjer zaposlenika i umirovljenika. Vuković ističe da se situacija popravlja.

‘‘U tom sustavu generacijske solidarnosti je važno kod nas reći da u zadnje vrijeme imamo značajan porast broja zaposlenih. U ovom trenutku mi imamo 1.664.000 zaposlenih. Imamo jedan lagani trend pada broja umirovljenika. Najveći broj umirovljenika bio je 2019. kada je iznosio 1.241.000, a sada je 1.226.000. Dakle manje za 105 tisuća, a dobrim dijelom je to zbog koronavirusa, iako to nije jedini razlog‘‘.

Dodao je i da se otvara veliko područje zapošljavanja umirovljenika koji su još uvijek radno sposobni. Trenutno u Hrvatskoj 28 tisuća umirovljenika radi i Vuković smatra da su krenuli u dobrom smjeru - motiviraju ljude da ostanu u radnom odnosu što duže.

"Tko ostane u radnom odnosu nakon 65. godine ili žene nakon 63. godine, od ove godine više im nije bonus, dodatak povećanja mirovine za svaki mjesec 0,34 nego je sada 0,45. Također oni koji imaju starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, nisu imali bonus, a sada imaju bonus od 0,15 po mjesecu. Znači za pet godina za 9 posto veća mirovina. Maksimalni bonus je 27 posto za ljude koji ostanu i nakon 65 godina u radnom odnosu‘‘.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam