Psihijatar Zoričić za MS: Postoji dugoročna terapija protiv ovisnosti, tražimo HZZO da je stavi na A listu lijekova

"Konkretno, amfetamini, kokain, te takozvane dizalice, sintetski kanabinoidi koji dolaze na tržište i sve je teže s tim se boriti. Te brojke su praktički danas nekoliko puta jače u odnosu na prije desetak godina i govore o trendovima ne samo hrvatskog društva već i europskoga."

Brojke kažu kako je gotovo svaka treća odrasla osoba u EU u jednom trenutku konzumirala nezakonitu drogu. Oko milijun Europljana je u 2021. godini koristilo neki opioid, a te iste godine u Hrvatskoj je zbog zlouporabe psihoaktivnih sredstava umrlo 346 osoba. Unatoč brojnim opasnostima, ovisnička priča najčešće je klasična.

"Svi kažu ma znam ja da to nije dobro, ali samo ću probati jednom ili dva puta i na kraju dobar dio njih koji tako eksperimentira se i navuče."

Puno je faktora koji čovjeka mogu gurnuti u kandže ovisnosti bilo o drogama bilo o cigaretama, alkoholu, kockanju ili lijekovima. Zoričić ističe da kao pojedinci moramo biti svjesni mogućih posljedica korištenja tih supstanci ne samo na nas same nego i na našu obitelj, prijatelje i društvo u cjelini. Smatra i kako samo društvo treba zauzeti čvršći stav ne samo po pitanju ilegalnih supstanci nego i onih legalnih koje smo upravo nabrojali, a čijim reklamama smo svakodnevno izloženi.

"Sve dok u prime terminima imamo reklame za hrvatske pivovare pa do industrije igara na sreću i svega ostaloga, jako je teško boriti se protiv toga na ovom području. Ponekad imam dojam da smo svi mi koji smo u zdravstvu kao Don Quijotei koji saniraju posljedice na mikro uzorku, a preplavio nas je makro uzorak kroz ponudu na tržištu."

Među legalnim drogama istaknuli su se i lijekovi za smirenje odnosno anksiolitici. Svaki deseti Hrvat ih svakodnevno pije unatoč tome što brzo mogu izazvati ovisnost. Zoričić kaže kako ti lijekovi imaju značajan potencijal. Međutim...

"Koliko brzo djeluju toliko brzo se i na njih razvija ovisnost. Zašto ih toliko puno? Daje se za sve i svašta. Daje se od strane psihijatara, liječnika obiteljske medicine, fizijatara. Daju se šakom i kapom, nekritički, previše i onda ljudi stvaraju kućne rezerve."

Ovisnost je teško liječiti, ali kada osoba jednom shvati da ima problem neophodno je pomoći joj svim raspoloživim sredstvima. Jedno takvo sredstvo je dugodjelujuća terapija koja se primjenjuje potkožno i traje po mjesec dana. Uspješno je koriste Slovenci i još desetak drugih EU država. Nažalost, terapija se zbog svoje cijene, ističe Zoričić, ne nalazi na A listi lijekova HZZO-a to jest ovisnici je sami moraju plaćati.

"Tu apeliramo da na to treba gledati dugoročno, da dobivamo na svim drugim stvarima. Znate kako se kaže, nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari. Treba gledati benefite koje dobivamo: socijalne, psihološke, radnu funkcionalnost ovisnika, smanjenu stopu zlouporabe, uličnog kriminala, prostitucije, bolesti hepatitisa B i C, AIDS-a... Znači širok je dijapazon koristi. Ako ga gledamo i novčano kroz cost benefit, riječ je o ogromnoj uštedi za početno nešto veće ulaganje."

Zbog svega navedenog, apeliraju na HZZO da ta terapija postane besplatna.