Direktor HUT-a Ostojić za MS: Neće biti novih poskupljenja, došli smo do vrhunca cjenovne konkurentnosti

​Ovogodišnju turističku sezonu dočekujemo s nikad većom neizvjesnošću i to zbog sukoba na Bliskom istoku. Skočile su cijene energenata, svijet pozorno prati kako se situacija razvija, a direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić u telefonskom Intervjuu Media servisa naglašava da možemo biti optimistični, ali oprezni. Pokazuju to brojke zajedničkog istraživanja HUT-a i partnera, a koje je provedeno od 6. do 17. ožujka.

"Očekuje se povećanje prihoda u najvećoj mjeri između 3 i 6 % što kad uzmemo u obzir i inflatorna kretanja odnosno očekivane stope inflacije praktički znači da su cijene povećane odnosno da će prihodi biti veći, praktički na razini inflacije. Ono što u toj cijeloj priči isto tako treba istaknuti što nije dobro je činjenica da su očekivanja oko rasta troškova takva da bi oni trebali rasti brže nego što je očekivani porast prihoda."

Prvi pokazatelj je predsezona, a prolazno vrijeme bit će jasnije nakon Uskrsa. Najave su dobre:

"I mi očekujemo negdje između 150 i 170 tisuća gostiju koji bi trebali ostvariti negdje oko 500 - 550 tisuća noćenja. To je na razini rezultata onih godina kada je Uskrs bio koncem ožujka ili tek početkom travnja."

Zbog američko-izraelske invazije na Iran otkazuju se aranžmani u Hrvatsku s dalekih emitivnih tržišta.

"Azija i Amerika imaju određena otkazivanja i zastoje u rezervacijama dok emitivna tržišta Europske unije stoje dobro, praktički na razini prošle godine što je i logično. Prisjetimo se proteklih globalnih kriza gdje je hrvatski turizam tu relativno dobro prošao no kao što sam rekao u uvodu, iz dana u dan dobivamo nove vijesti i pitanje je što nas čeka do glavne turističke sezone."

Stoga će izrazito važne biti last minute rezervacije. Na sezonu će utjecati i sigurna opskrba gorivom. Ostojić kaže da iskustva pokazuju da se gosti teško odriču svojih godišnjih odmora i u najvećim krizama. Na to neće utjecati 50-100 eura goriva više, dodaje naš sugovornik. U problemu su i druge mediteranske zemlje posebice one bliže Bliskom istoku poput Cipra.

"Nije ni čudo što je Amerika i tamošnje tržište malo zakašljalo. U njihovoj percepciji sve je to skupa jako blizu. Međutim, u očima Europejaca zna se gdje je Cipar, gdje je Hrvatska ili gdje je Španjolska. Mislim da bi se mogla ponoviti situacija iz proteklih kriza i kriznih situacija gdje je sjeverni Mediteran relativno dobro prošao."

Glavno je pitanje hoće li se porast troškova i inflatorni pritisci preliti na cijene na Jadranu. Hoće li biti novih poskupljenja?

"Mislim da ne. Turistički sektor je svjestan da smo mi što se cjenovne konkurentnosti tiče došli na vrhunac. Ono što će se događati je eventualno da će te cijene rasti pogotovo, odnosno u pravilu u situacijama kada nije došlo do nekih značajnih investicija na razini inflacije dok će troškovni pritisci biti veći. Znači to sve skupa će ići nauštrb profitabilnosti. Definitivno nema prostora za neka značajnija povećanja."

"U zadnje dvije godine cijene smještaja u hotelima rasle su za manje od 6,5 posto tako da percepcija da se cijene dižu kako se nekome sviđa nisu točne", dodaje Ostojić koji ponavlja da nam kronično nedostaje hotelskog smještaja.

"Zašto je to važno? Važno je zato što hotelski smještaj daje najveću i ostvaruje najveću dodanu vrijednost, ostvaruje najveće i najbolje poslovne rezultate, ostvaruje najveću zaposlenost i ima najdužu sezonu. Mi smo sad došli negdje na 9-9,2 % od ukupnog smještajnog kapaciteta i mislim da je to jedan od ključnih izazova hrvatskog turizma u budućnosti."

Dok preko 70 posto kapaciteta jest u objektima za kratkoročni turistički najam neovisno radi li se o privatnom tj. obiteljskom smještaju ili nekomercijaliziranom smještaju.

"I ono što se sada događa i što će se događati narednih godina je da će pogotovo nižim kategorijama odnosno u smještaju niže kvalitete doći do problema u punjenju jer smo stavili jako veliki broj kreveta odnosno smještajnih kapaciteta na tržište u kratkom razdoblju što je neovisno od krize koja koja je definitivno tu jedan normalni tržišni proces. Znači, ukoliko želite, reći ću, uništiti destinaciju - stavite u kratko vrijeme veliki broj kreveta na tržište. Jednostavno emitiva to ne može popuniti."

Hrvatska je prošle godine ponovno imala odličnu posjećenost kampova. Zahvaljujući kvaliteti postižu se odlične cijene, a turisti ga i dalje žele. Postoje i neke neriješene situacije koje bi omogućile daljnji razvoj, pojašnjava Ostojić misleći na podzakonske akte Zakona o prostornom uređenju i status mobilnih kućica.

Lani je Hrvatska rušila rekorde po dolaznosti i noćenjima u pred i possezoni, naš sugovornik kaže da su to slatki pomaci koji vesele, ali da smo i dalje najsezonalnija turistička zemlja Mediterana.

"Mi moramo jače, intenzivnije, snažnije, hrabrije raditi na i turističkoj infrastrukturi i općenito motivima dolaska u razdoblju van sezone. Pitanje je hoće li objekti biti otvoreni, to je uvijek priča ‘kokoš ili jaje‘. Dakle, ako bude ponude, ako bude potražnje sa strane tržišta, a potražnje će biti ukoliko postoje razlozi, hoteli će biti otvoreni."

​Za kraj, upitali smo ga ima li kakvu poruku za sve turističke aktere?

"Svi skupa moramo pratiti iz dana u dan aktualnu situaciju i onda koliko god možemo u slučaju potrebe reagirati određenim alatima koji su u domeni naših mogućnosti da reagiramo na eventualne tržišne promjene. Dakle, pratimo situaciju, vidimo što možemo napraviti, fokusiramo se prije svega na maksimalnu moguću kvalitetu usluge koju ćemo pružiti. Nemojmo pretjerivati u cijenama jer mi radimo na dugi rok. Svaka greška i svako pretjerivanje može nas koštati ne samo ove godine nego i sljedećih nekoliko godina."

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Media servisa.