Ružić za MS: Ne možemo biti zadovoljni položajem radnika, činimo sve da ga unaprijedimo

‘‘Naravno da nikad nismo zadovoljni i ne možemo biti zadovoljni pozicijom radnika. Činimo napore na svim područjima od ukupne ekonomske, gospodarske stabilnosti do položaja radnika i u privatnom i u javnom i državnom sektoru kako bismo unaprijedili poziciju radnika, njihovu osobnu kvalitetu života od materijalne do one opće i zdravstvene i ukupne jer nam je to temelj za društvenu sigurnost i zapravo napredak hrvatskog društva kao takvoga‘‘.

Prosječna plaća je u javnom sektoru veća za 600 eura u odnosu na privatni sektor, u ožujku je zabilježen pad zaposlenosti za 1,4 posto, najvećim dijelom upravo u privatnom sektoru. Upitali smo ministra na koji način natjerati privatnike da povećaju plaće svojim zaposlenicima, pogotovo u situaciji kada smo po stopi inflacije najgora zemlja eurozone.

‘‘Vlada može najučinkovitije djelovati upravo intervencijama koje imaju za cilj stvaranje okruženja u kojem ćemo imati stabilno poslovanje i u kojem će poslodavci biti u poziciji da zapošljavaju i da svojim djelatnicima daju što bolje plaće‘‘.

Vlada je također pomogla i trgovačkim lancima i za vrijeme korona krize i za vrijeme energetske krize i apelirali su na trgovačke lance da pokažu solidarnost i da ne dižu cijene, jer za tim nema potrebe, no cijene su znatno skočile, a trgovački lanci udvostručuju dobit. Očito apeli i stvaranje preduvjeta nisu bili dovoljni ni u toj situaciji, kako onda očekivati da će ih privatni poslodavci poslušati?

‘‘Upravo na način da poslodavci uvide da je njima u interesu imati zadovoljne radnike. I tu država čini sve i nastavit će činiti. Mi smo kroz vaučere za 62.000 radnika omogućili da steknu konkretne vještine koje će biti od koristi poslodavcima. Kroz mjeru ‘Biram Hrvatsku‘ omogućili smo i idemo u redizajn da privučemo djelatnike povratnike koji će imati vrlo specifična znanja i kompetencije, koje će opet biti u interesu poslodavcima‘‘.

Ministar je otkrio i da su završili izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada koji sad kreće u e-savjetovanje.

‘‘Tu smo predvidjeli sve kako bismo s jedne strane omogućili na transparentan način da se osigura radna snaga za poslodavce, ali s druge strane da zaštitimo tržište rada i da uvedemo reda. Kao i da maksimalno strogo kažnjavamo, odnosno da penaliziramo bilo koji pokušaj negativnih pojava. Odnosno da uvedemo red na tržište rada i zaštitimo radnike‘‘.

Istaknuo je da se može dogoditi u nekom velikom sustavu pogreška oko prijave i u samoj administraciji jednom.

‘‘Posebno ćemo snažno penalizirati one koji ponavljaju kršenja, dakle ići ćemo u opetovane kontrole. Ako se negdje dogodi ponavljanje, a takvima će inspekcije dolaziti ponovo, znači bit će kontrole i tada će kazne biti zaista drakonske. I tu ćemo osigurati punu transparentnost i punu sigurnost naših radnika da će zaista biti prijavljeni i naravno sustavno ćemo pojačati kontrole upravo u ovom dijelu prijava i transparentnosti i izbjegavanja sive zone isplate na ruke‘‘.

Uoči turističke sezone, zbog geopolitičke situacije nikad izazovnije, upitali smo ministra i hoćemo li imati dovoljno radne snage, uključujući i potrebe za stranim radnicima. Kao posebno dobru suradnji i pouzdane radnike koji se vraćaju u Hrvatsku izdvojio je Filipine, a potom zaključio:

‘‘Procjenjujemo da nam treba radnika izvan Hrvatske oko 65.000. Nezaposlenost nikad nije bila manja. U prva tri mjeseca ove godine osigurano je oko 16.000 stranih radnika i dinamika je takva da će radna snaga biti osigurana. Neće biti problema. Kompletna kontrola, visoka sigurnost i kvaliteta radnika prema potrebama Republike Hrvatske, jamstvo njihovog povratka i mislim da će biti sve u redu‘‘.

Naslijedio je od prethodnog ministra brojne probleme u resoru, od diskriminatornih odredbi Zakona o osobnoj asistenciji koje je ukinuo Ustavni sud do problema oko rješavanja zahtjeva za inkluzivni dodatak koje brojni podnositelji nisu ni dočekali jer su u međuvremenu preminuli. Ružić ističe da je ukupan broj odobrenih zahtjeva, onih koji su u obradi i na čekanju oko 500 tisuća.

‘‘Zaista gledam sve manjkavosti dosadašnjeg rada i iskreno u interesu osoba koje trebaju te dodatke, činim kao ministar sve sa svojim suradnicima da napravimo najbolje. Učimo iz nesavršenosti, popravljamo i broj predmeta koji se rješavaju mjesečno koji je bio ranije sedam-osam tisuća evo prošlog mjeseca je bio preko 20.000 što se tiče vještačenja. Tako da uvjeravam javnost i korisnike da smo u petoj-šestoj brzini i da će biti sve riješeno, kao i zaostaci‘‘.

Osvrnuo se i na kritike vezane za najavu uvođenja posebnih kartica za druge socijalne naknade. Ističe da se nikako neće odnositi na osobe s invaliditetom, nego za žene koje su izložene nasilju, za osobe koje dobivaju zajamčenu minimalnu naknadu, za roditeljske naknade... Na pitanje zašto se odlučio za te kartice, a ne uplate na bankovne račune, ministra objašnjava:

‘‘To će biti kartice koje će moći dobiti svatko tko želi‘‘.

- Dakle neće biti nužne za sve?

‘‘Ne. One će biti primjenjive nužno u nekim skupinama koje zahtijevaju posebnu zaštitu i koje su ciljano za temeljne životne troškove, gdje postoje neke druge socijalne opasnosti, a u prvom redu to je sigurnosti i zaštita od nasilja‘‘.

Na koncu je povodom Praznika rada uputio čestitku:

​‘‘Sretan Praznik rada, ne samo onima koji rade, već i umirovljenicima koji su svojim dugotrajnim zalaganjem zaslužili da danas proslave minuli rad‘‘.