Rekordan rast BDP-a u drugom kvartalu, Marić optimističan: Oporavak i prije kraja 2022. godine

"Povijesno rekordnom" rastu gospodarstva u drugom kvartalu doprinijela je najviše osobna potrošnja, a zatim i izvoz roba i usluga, dok je ispod očekivanja je jedino investicijska aktivnost, obrazložio je podatke DZS-a ministar financija Zdravko Marić.

"S proizvodne strane sve komponente u drugom tromjesečju bilježe rast - građevinarstvo, turizam, trgovina na malo, prerađivačka industrija, ali treba reći da ne smijemo zanemariti ni činjenicu da se radi o značajnom baznom efektu jer je u istom tromjesečju prošle godine uslijed lockdowna ostvaren rekordan pad BDP-a od preko 14 posto", rekao je Marić.

Usporedno s gotovo svim članicama EU, peti smo po visini rasta, uz Španjolsku, Francusku, Mađarsku i Nizozemsku. Od početka godine vrijednost fiskaliziranih računa viša je za 2,3 posto u odnosu na 2019. godinu, a uz aktivno treće tromjesečje, jasno je da su gospodarska kretanja pozitivna, i pritom je rast viši i jači od projiciranog, napominje Marić.

Ipak, upozorava:

"Ne bih zanemario podatak da je kretanje BDP-a u drugom tromjesečju u odnosu na prvo nepromijenjeno, što svima daje dodatni imperativ da bez obzira na rekordni rast BDP-a u fokusu našeg interesa treba biti gospodarski oporavak i rast, a prije svega fokus na zapošljavanje", kaže.

S njim se slaže i glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić. U razgovoru za Media servis ističe kako su sve zemlje Europske unije zabilježile pozitivnu stopu rasta BDP-a i na tromjesečnoj razini, a negativna stopa rasta za Hrvatsku je pomalo iznenađujuća. "Ponovno razbuktavanje epidemije moglo bi dodatno usporiti oporavak", kaže Tomić.

"Kako stvoriti održive i sustavne stope rasta kojima ćemo se približiti razvijenim članicama zemalja EU, to ne ide bez reformi. To uključuje reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage", ističe Tomić.

Tomić je dodatno napomenula kako ćemo još neko vrijeme kaskati za ostvarenjima iz 2019. godine, ali podaci za treće, trenutno aktivno, tromjesječje sugeriraju snažan oporavak gospodarstva i očekivanoj relativno visokoj godišnjoj stopi rasta iznad 5 posto realnog BDP-a. A kada možemo očekivati puni oporavak? Ministar Marić odgovara:

"Ako ne dođe do pogoršanja, prije svega tu mislim na epidemiološki dio, a onda i na gospodarski dio, time bi se ostvarila naša originalna procjena koja je zvučala preoptimistično, a to je da bi već iduću godinu, a prema ovim trendovima i prije kraja iduće godine, dosegnuli razinu 2019. godine, odnosno puni oporavak", rekao je Marić.

Ministar je dodao kako je državna blagajna u skladu s očekivanjima, a raduje ga i povećan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje koji pokazuje veću zaposlenost.

"Rekordni rast BDP-a u prošlom kvartalu potvrda je da se gospodarstvo brzo oporavlja", izjavio je pak premijer Andrej Plenković dodajući kako je to onda potvrda da je Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije.