Održana 14. konferencija Dan velikih planova

"Svrha je da poduzetnici i menadžeri dobiju upotrebljive informacije koje im mogu pomoći u pripremi poslovnih planova za sljedeću godinu. Neizvjesnost je konstanta poslovnog života. Svake godine nam se čini da će neizvjesnosti biti manje, ali one se samo povećavaju. Pred poslovnim liderima i njihovim timovima je zadatak koji se može opisati kao rješavanje sustava 10 jednadžbi s 15 nepoznanica."

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber navela je što je bitno promijeniti u hrvatskom gospodarstvu kako bi ono napredovalo i kako poslodavci vide Hrvatsku u budućnosti.

"Nama je nužno rasteretiti gospodarstvo. Dati mu prostora da diše i da se transformira u brzu, digitalnu i pametnu ekonomiju budućnosti. To ne možemo uspjeti preko noći nego korak po korak, a prvi korak u tom smjeru, što trebamo napraviti odmah je smanjiti trošak rada i u suradnji sa socijalnim partnerima donijeti moderan i kvalitetan Zakon o radu. Mi na tome stvarno inzistiramo i nudimo konkretna rješenja. Hrvatska kakvu mi vidimo je Hrvatska poduzetnika, Hrvatska kvalitetnih i zadovoljnih radnika i tehnološki napredna Hrvatska."

Weber se također osvrnula i na obrazovni sustav za koji smatra da ne prati potrebne tržišta. Navela je kako je samo ove godine četvrtina upisnih kvota na sveučilištima ostala nepopunjena, a objasnila je i što je dovelo do takve situacije te što se treba učiniti kako bi se to promijenilo.

"Zašto? Zato što se nude obrazovni programi koji očito ne odgovaraju zahtjevima tržišta rada. Čak 30 studijskih programa ne želi upisati niti jedan student, a željeni programi poput IT-a ili digitalnih industrija su pretrpani prijavama. Isto tako ni srednje škole, rekla bih, ne mijenjaju programe dovoljno brzo u odnosu na potrebe tržišta. Mi želimo da obrazovni sustav isto tako bude u dnevnoj komunikaciji s poslodavcima i da brzo mijenjamo obrazovne programe kako bismo odgovorili potrebama tržišta rada."

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, Sandra Švaljek predstavila je očekivanja HNB-a vezano za monetarnu politiku za sljedeću godinu. Tu je bitno napomenuti kako će se HNB, zbog uvođenja eura, prikloniti stavu Europske središnje banke pa se očekivanja HNB-a poklapaju s onima Europske središnje banke.

"Očekuje se i nadalje povećanje kamatnih stopa s ciljem smanjenja potražnje i rizika porasta inflacijskih očekivanja. Istodobno provodi i politiku u području svojih bilanci s ciljem osiguranja likvidnosti i smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike. Pristup donošenju odluka Europske središnje banke donosit će se od sastanka do sastanka. Europska središnja banka odustala je ili privremeno prekinula politiku najavljivanja svojih mjera unaprijed."

Također, Švaljek je naglasila kako bi već u prvom kvartalu 2023. niz zemalja mogao završiti u tehničkoj recesiji. A glavni cilj monetarne politike za sljedeću godinu je vraćanje stope inflacije u srednjem roku na 2 posto i smanjenje rizika za fragmentaciju transmisijskog mehanizma monetarne politike.

Na uvođenje eura u svom govoru osvrnuo se i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Napomenuo je kako on nije protiv uvođenja eura, no smatra kako je njegovim uvođenjem Hrvatska ostala bez samostalnosti u monetarnoj politici pa je na taj način izgubila instrument za obuzdavanje inflacije i ostalih neželjenih ekonomskih posljedica. Unatoč tome pozitivno gleda na razdoblje pred nama.

"Mi se možemo samo nadati, sada ću reći s dosta osnova, da će nam euro koji nam dolazi za Novu godinu odnosno nakon Nove godine biti dobar prijatelj. Ne zato što je to produkt nekakvog dubokog strateškog promišljanja, znojenja i pustih moždanih kalorija koje su potrošene u tim izračunima, nego naprosto zato što je naša ekonomija uslužna, turistička i ona ovisi o političkoj volatilnosti Europe tako da će nama sigurno, sada se ja usuđujem biti prognozer, biti dobro po toj osnovi."

U ime Vlade Republike Hrvatske na skupu je govorio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je pohvalio dosadašnje napore Vlade u krizi koja nas je pogodila (preko korone do ruske agresije na Ukrajinu i nagli skok cijena). Također, napomenuo je kako se Hrvatska do sada uvijek uspjela izvući iz nezavidnih situacija pa ne sumnja kako će nam svima biti bolje. Napomenuo koji će biti prioritet Vlade u sljedećoj godini i kako će se nastaviti boriti s krizom u kojoj se nalazimo.

"Ono na čemu ćemo raditi u 2023. godini je na tragu ovoga što smo radili do sada. Vodit ćemo računa kako reagirati ponovno. Bit ćemo ponovno uz naše gospodarstvo i uz sve naše poduzetnike. Prioritet svih prioriteta u sljedećoj godini je zadržati gospodarski rast i činit ćemo sve da to tako bude jer to je ključno za dobrobit svake hrvatske obitelji, svakog hrvatskog građanina"

Naglašavajući da se mora mijenjati struktura robnih izvoza te da je to moguće kroz poticanje stranih ulaganja ministar se dotaknuo i na sljedeću godinu koja će svakako biti obilježena uvođenjem eura. To će, prema riječima ministra, biti snažan poticaj za naše gospodarstvo.

U posljednjih 13 godina poslovni skup Dan velikih planova postao je zaštitni znak Liderovih konferencija, okupivši oko 4600 sudionika i 220 govornika, mahom predvodnika različitih industrija te čelnih ljudi iz političkog i javnog života. Konferencija je stekla status nezaobilaznog političko-gospodarskog eventa, a ove je godine obuhvatila ključne teme kao što su globalni trendovi, očekivanja od sljedeće godine u regiji, monetarno-kreditna politika u 2023., fiskalna politika i učinci na potrošnju, privlačenje investicija i poticanje izvoza te prognoze za 2023.