Filipović za MS o maloj državnoj maturi: Ravnatelji, učitelji i drugi misle da je treba uvesti

Državna matura počela je ovog utorka, a trebala bi biti okončana krajem lipnja ispitima iz hrvatskog i matematike. Privremeni rezultati bit će objavljeni 10., a konačni 17. srpnja.

Ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića pitali smo kakva je situacija s kršenjem pravila i prepisivanjem.

"Moja pohvala maturantima i prethodnih godina. Vjerujem da će se oni držati toga i ove godine. Primjerice, prošle godine smo imali samo jedan nedopušteni slučaj korištenja mobitela. Nismo imali prepisivanja. Ovime maturanti doista pokazuju visok stupanj odgovornosti."

Jedna od novosti uvedenih prošle godine bilo je ukidanje razina na ispitu iz hrvatskog jezika. Hoće li se to primijeniti i na ostale obavezne predmete?

"U ovom trenutku ne razmišljamo o tome. U sljedećoj godini zasigurno ne, a vidjet ćemo dalje što će biti s matematikom odnosno prvim stranim jezikom. Dobro ste spomenuli, dakle, mi smo uistinu nakon 2010. prošle godine napravili nešto što je bilo, ja vjerujem, i korisno za obrazovni sustav po pitanju opće razine poznavanja materinskog jezika i vraćanja praga eseja kao uvjeta polaganja ispita iz hrvatskog jezika. Sve te mjere nisu se negativno odrazile na prolaznost prošlogodišnjih maturanata."

Prije četiri mjeseca pisali su se probni ispiti. Povratne informacije su jako dobre, ocjenjuje Filipović.

"Maturanti su jako pozitivno prihvatili tu mogućnost da mogu četiri mjeseca prije sami sebe provjeriti u kojoj mjeri su spremni za maturu, a da imaju dovoljno vremena da se sve popravi kako bi što bolje riješili ispite državne mature."

Što se tiče nacionalnih ispita, Filipović smatra da su rezultati ohrabrujući.

"Ako je ciljna vrijednost 50 posto riješenosti ispita, iznad 50 posto od 53 do 57 maturanti su riješili ispite iz geografije, hrvatskog, engleskog i kemije, a ostala četiri premeta od 43 do 47 posto su bili fizika, matematika, njemački jezik i povijest i biologija. Tako da smo i u tom pogledu imali ravnomjernu raspodjelu onih koji su približno blizu 50 posto i malo iznad 50 posto."

Hoće li nacionalni ispiti postati svojevrsna mala državna matura? Filipović odgovara da će o tome odlučiti resorno ministarstvo, ali daje do znanja i kakvog su stava učitelji, ravnatelji i prosvjetna javnost.

"Oni misle da bi to tako trebalo biti. Na koncu konca osam zagrebačkih gimnazija već sada ima dodatne provjere. Kada bi se nacionalni ispiti primjenjivali koji su puno standardiziraniji ispit od onoga što trenutačno imaju spomenute škole onda bi svi ti problemi s kojima se do sada suočavaju škole bili odgađani."

Filipoviću smo prenijeli i jedno od pitanja roditelja koje je zanimalo kako objašnjava razliku u gradivu u ispitima i onome što se uči u školi. Kažu kako se pokazalo da djeca nisu učila dio gradiva koje se našlo u ispitima pa su ih i lošije napisala.

"Ako ima takvih pojava one su nadam se, izuzetak i žao mi je ako ih je bilo. U nacionalnim ispitima nije smjelo biti zadataka koje učenici nisu tijekom svojih četverogodišnjih školovanja obradili."

30. rujna objavljujemo ispitne vodiče iz kojih učitelji točno znaju koje gradivo trebaju obraditi do ožujka kada počinju nacionalni ispiti, zaključuje Filipović.

Cijeli intervju možete poslušati na našoj web stranici i pogledati na Youtube kanalu Media servisa.