Hojt Ilić za MS: Nitko nije kriv za nasilje koje doživljava, roditelji osluškujte djecu i budite prisutni

U zadnje vrijeme sve se više priča o vršnjačkom nasilju, ali kada je riječ o uzrocima i "povodima" za nasilje, rodno uvjetovano nasilje često je neprepoznato i normalizirano.

"Rodno uvjetovano nasilje je zapravo povezano s rodnom ravnopravnošću, rodnim normama, društvenim normama, s ponašanjima koja se očekuju od muškaraca i koja se očekuju od žena. Kada god je situacija da je nekakvo odstupanje, onda zapravo nastaje problem. To se u školama očituje kroz vrijeđanje, isključivanje, ismijavanje, izrugivanje djece koja se na bilo koji način ne uklapaju u tu stereotipičnu sliku."

"Škole vape za ovakvim projektima i ja bih rekla da zaista ima interesa, ali ovo ne bi trebala biti priča koja se rješava projektno", upozorava Hojt Ilić.

"Nego bi to trebalo biti na državnoj razini, u svim školama, za sve učenike i učenice. To je neka ideja projekta, mi ćemo razviti program i provest ćemo ga u tim školama u kojima će biti pilot provedba, ali je čitav niz aktivnosti usmjeren na zagovaranje da se onda taj program uvede u sve škole."

"Resorno ministarstvo uključeno je u ovu probolematiku, ali - nedovoljno", ističe Hojt Ilić.

"Organizacije civilnog društva dobivaju određena financijska sredstva za provedbu ovakvih i sličnih projekata, ali nedovoljno. To je opet na razini projekta. Nema sustavne i kontinuirane provedbe, a ako i ima onda je to nedostatno. Radi se o nekoliko radionica na razini cijele godine. Ako želite neke ozbiljnije promjene u stavovima, mišljenjima i, u konačnici, u ponašanjima, onda jedna radionica neće to postići."

Upravo s ciljem rješavanja ovih problema nastao je i međunarodni CARING projekt koji je sufinancirala Europska unija.

"Cijela priča je započela prije dvije godine i ova završna konferencija je ujedno i posljednja aktivnost ovog projekta. Projekt se provodio na razini od pet zemalja. Jako veliki naglasak u cijelom projektu je bio na aktivnom uključivanju djece, odnosno učenika i učenica srednjih škola, u prevenciju i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja."

"Često čujemo da mladima više nema pomoći, ali to je daleko od istine", ističe Hojt Ilić.

"Djeca su prezentirala svoje inicijative i aktivnosti koje su proveli, u Budimpešti na jednom velikom regionalnom događanju, gdje su isto tako oni bili glavni akteri. I moram priznati da svima nama odraslima koji smo gledali što su sve djeca napravila i s kojom motivacijom i entuzijazmom, onako - suze vam dođu na oči."

Radi se o učenicima srednjih škola, a ideja cijelog projekta, naglašava Hojt Ilić, bila je da se djeca aktivno uključe u sudjelovanje te da se odrasli, profesori i stručnjaci, što manje "upetljavaju".

Tako je bilo i na panel raspravi pod nazivom "Mali koraci do značajnih promjena".

"Mi kao projektni tim u Hrabrom telefonu smo odlučili to u potpunosti prepustiti djeci. Od osmišljavanja pitanja do samog vođenja panel diskusije. I mislim da su pitanja apsolutno pogođena jer idu iz njihove perspektive i zaista iz onog što je njih zanimalo u tom području - što se može i što zapravo nema nekakvog efekta."

Osim što djeca i mladi doživljavaju nasilje zbog rodnih stereotipa i diskriminacije, nerijetko i sami čine fizičko i verbalno nasilje. "Upravo zbog toga važno je educirati i senzibilizirati mlade, stoga posebno vesele i njihovi zaključci na završnoj konferenciji", ističe sugovornica.

"Da pokažemo da su pozitivni pomaci mogući i da to ne moraju biti ogromne inicijative koje iziskuju ne znam kakav budžet i to su sami učenici u raspravama spomenuli - da se krene od neke manje ideje, razvijaju se te ideje i da je svaki korak zapravo korak naprijed. To je meni baš bilo drago što su oni sami zaključili."

"I po meni su upravo ti njihovi zaključci najveći doseg ove konferencije", istaknula je Hojt Ilić.

A jedan od zaključaka stručnog dijela konferencije je potreba za sustavnom podrškom školama. Kako bi takva podrška trebala izgledati u idealnom scenariju?

"Prije svega edukacija. Edukacija koja je besplatna, edukacija koja je dostupna, edukacija koja ne iziskuje dodatni angažman već preopterećenog učiteljskog i nastavnog osoblja nego sastavni dio njihovog rada."

Rezultati projekta su impresivni, što govore i brojke - 445 educiranih učitelja i stručnih suradnika u srednjim školama, 402 educiranih učenika srednjih škola te čak 418 roditelja uključenih u sami projekt. I iako je ovaj projekt uspješno završen te je već najavljeno iduće izdanje, činjenica je da će još puno vremena proći da bismo se uopće približili nekoj idealnoj situaciji.

Nažalost, puno djece, možda baš u ovom trenutku, i dalje doživljava neku vrstu nasilja, a naša sugovornica na kraju je uputila poruku podrške upravo njima, ali i njihovim roditeljima.

"Za bilo koji oblik nasilja niste krivi. Nitko ne zaslužuje trpiti nikakav oblik nasilja. Važno je obratiti se osobi kojoj vjerujete i tražiti pomoć. Poruka roditeljima je da osluškuju svoju djecu i da budu prisutni sa svojom djecom, zaista prisutni. Cijela ova priča s nasiljem se može prevenirati puno ranije, prije nego što dođu u školu, ako svi skupa to shvatimo kao nešto što je naša zadaća i obveza."