Grlić Radman za MS: Milanović šteti reputaciji RH, konstanta MOST-a je mržnja

''Ne bih tako baš rekao, ali u svakom slučaju navikli smo na jedan nekonvencionalni pristup predsjednika Trumpa. Ali evo unatoč tim strepnjama nije se dogodilo ništa dramatično. Tresla se brda, rodio se miš. Ali ono što je bitno, poruke su bile pomirujuće, on je ipak potvrdio usprkos navikloj kritici NATO-a i europskih saveznika, da treba ulagati više, ali da transatlantska veza ostaje čvrsta, nepromjenjiva. Samo ćemo ojačati naše zajedničke sposobnosti. Mislim da je to bila dobra poruka''.

Dok jedni Trumpa vide kao prijatelja i saveznika, drugi ga smatraju najvećom prijetnjom. Gdje ga svrstava Hrvatska?

''Ja mislim da je apsolutno saveznik. Mi i dalje ostajemo saveznici, partneri i partneri jer dijelimo zajedničke vrijednosti, pripadništvo strukturama saveza''.

- U jednom trenutku oko ove situacije s preuzimanjem Grenlanda bilo je upitno hoće li opstati NATO, potkopava li on zapravo Europsku Uniju. ''On nije sporio, rekao je da neće biti nikakve prisile''.

- Da jučer, ali ranije nije isključivao upotrebu sile.

''Pa dobro, on je te poruke slao puno ranije. Dakle jedno je što je rekao, drugo što je ostvario''.

​Budući dogovor oko Grenlanda nije predstavljen, no Trump je oko ovog pitanja ujedinio EU. Na jučerašnjem izvanrednom summitu Europskog vijeća dogovoren je veliki investicijski paket za Grenland, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čija je zemlja i dalje pod teškim napadima Rusije, u Davosu je uputio kritiku Uniji rekavši da puno pričaju, ali ne djeluju.

''Ne bih rekao da je to bila jasno izražena kritika. Treba razumjeti ukrajinsku stranu i Zelenskoga. Najprije nije htio doći u Davos, ali ipak se razgovor se između njega i Trumpa dogodio i obojica su izrazili zadovoljstvo tim razgovorom''.

Nakon što se Trump sastao sa Zelenskim, a američki tim posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi, dogovoren je trilateralni sastanak Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju. Putin je ponovio da bez rješavanja teritorijalnog pitanja nema nade u ostvarivanje dugoročnog sporazuma. Grlić Radman ponavlja premijerove riječi da 'Ukrajina ne smije staviti ni kap tinte na dokument kojim bi se pravno prepustio njen teritorij Rusiji. A je li ovaj put Putin spreman na ozbiljne pregovore?

''Nadam se, čim je prihvatio poziv i susret da je i u interesu Rusije. Jer i Rusija je pogođena snažno ekonomski i socijalno nametnutim sankcijama. Tako da sam siguran da će se i Rusija tu povući i dati određene koncesije''.

Nedavno je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov citirao predsjednika Zorana Milanovića u izjavi: 'Gospodin Milanović je rekao da o sudbini Grenlanda može odlučivati samo narod Grenlanda. Ako umjesto Grenlanda, stavite Krim sve će vam postati jasnije'. Grlić Radman na to kaže:

''Ne znam jesu li to nespretne ili namjerne izjave Milanovića koji nikada nije ni osudio rusku agresiju ni u ove četiri godine posjetio Ukrajinu. Ali on je rekao i da Trump zauzme Svalbard i mislim da je to jako opasna teza. Mislim da se tu nije predsjednik Milanović najbolje snašao, a to naravno isto tako šteti i reputaciji Hrvatske''.

Trump je službeno osnovao Odbor za mir, i dok su neke zemlje prihvatile poziv, primjerice Francuska, Norveška i Slovenija su poziv odbile. Hrvatska Vlada proučava poziv pa će donijeti odluku.

''Treba gledati koji su njihovi interesi i način komunikacije i pogleda. Nama su Sjedinjene Američke Države izuzetno važan partner i saveznik tako da tu moramo biti doista vrlo obazrivi i oprezni. Moramo doista vidjeti sve implikacije, dakle međunarodno-pravne, financijske i političke ako bismo se priključili tom pozivu''.

A je li sporno to što je poziv dobila i Rusija?

''Imate pravo, apsolutno to su određeni paradoksi. Rusija bi se najprije trebala angažirati na postizanju mira u Ukrajini, odnosno povući svoju vojsku. Tu je Rusija izvršila agresiju i sada da Rusija bude kao dio toga, to je isto jedno od pitanja koje nam smeta. Nije samo tu Rusija, tu je i Bjelorusija i tu su neke druge zemlje koje se zapravo ne mogu pohvaliti svojim demokracijama''.

Osvrnuo se i na kritike MOST-ovaca koji tvrde da je premijer Andrej Plenković u Davosu omalovažavao Domovinski rat nazvavši ga 'problemom kojeg smo imali prije 30 godina'. Kaže da su iz jedne rečenice uzeli samo ono što žele za svoje manipulacije i da su tzv. desnica, dok su ustvari satelit ljevice.

''Jedina njihova konstanta tih stihijskih politikantskih ispada jest mržnja. Ali mržnja je slijepa i tu im se ne može pomoći. Međunarodno politički oni su marginalni, oni su jednostavno beznačajni jer ih se ne čuje. Dakle njihov maksimalni doseg vidljivosti su zapravo saborske klupe i ovdje nastoje napuhati nešto kako bi zasjenili uspjeh Andreja Plenkovića u Davosu''.

Zaključio je da premijer uvijek koristi priliku da istakne kako je Hrvatska jedina zemlja EU-a koja ima iskustvo Domovinskog rata, o kojem, napominje, uvijek govori autentično, kao i ovog puta u Davosu.