Bakić za MS: Postojeći kurikulum nije kritičan, dobri profesori mogu puno postići
- Napisao/la Andrea Marić
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - ZAGREB - U Intervjuu tjedna Media servisa gostovao je poduzetnik i investitor Nenad Bakić. Potanko nam je objasnio na koji način želi knjižnice pretvoriti u digitalne centre, kad to možemo očekivati, trebaju li "društvenjaci" strahovati za budućnost, što misli o kurikularnoj reformi, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, ali i ulaganju mirovinskih fondova u start upove. S Bakićem je razgovarala Andrea Barać.
Uspješnom poduzetniku i investitoru Nenadu Bakiću uručena je Zlatna kuna za promicanje gospodarstva, a Financial Times ga je uvrstio u Top 100 digitalnih prvaka Europe.
"Veliko je to priznanje. Osim mene, ondje je bio i Mate Rimac. Isti dan se održavala i Zlata kuna. Mislim da je zaistra sjajno u istom danu dobiti međunarodno i domaće priznanje", istaknuo je Bakić.
Kao predsjednik Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), najavio je pretvaranje 170 knjižnica u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Kosovu u digitalne centre - projekt Digitalni građanin. U 100-tinjak knjižnica projekt se već provodi.
"U njima se sada održavaju besplatne radionice programiranja, a mogu se posuditi i mikroračunala. Neke od njih razvijamo u digtalne razvojne centre tako što smo im donirali 3D printere i na taj način neki mali Rimci, ako ne mogu doma ili u školi izraditi prototipove, mogu doći u knjižnicu i izraditi neku svoju stvar."
Na pitanje koliko će to trajati i što planiraju ako odaziv knjžnica bude mnogo veći, Bakić je odgovorio:
"Cijeli taj projekt planiramo raspetljati i dovršiti u godinu dana. Pozivamo sve knjižnice i knjižničare u Hrvatskoj da se prijave na našoj web-stranici. Moguće je, ako ih se javi više, da ćemo uložiti vlastita sredstva i pokriti svaku knjižnicu koja se javi", istaknuo je.
Kroz projekte IRIM-a mnogobrojne škole dobile su mikroračunala, osnovana je robotička liga, a u 6. razrede uvedeno je i programiranje. Upitan je li obrazovna reforma, koja iduće godine frontalno ulazi u sve škole, dostatna kad je riječ o digitalizaciji i kurikulumu, rekao je:
"Što se tiče kurikuluma, on nije toliko kritičan. U postojećem kurikulumu već sada dobri učitelji mogu puno postići. Otpor u školstvu postoji, ali mnogi dobri učitelji svojim đacima i njihovim roditeljima nude najbolje."
Uz promjenu sadržaja bitna su još dva smjera - digitalizacija i promjena školskog sutava kao takvoga, ističe Bakić.
"Tu je jako bitno da se počnu nagrađivati dobri učitelji, ako je netko loš, možda da izgubi taj posao, da se podižu plaće dobrim profesorima i da se sustav općenito unapređuje. Tu Ministarstvo radi odličnu stvar. Ljudi, kao, nisu primijetili da je Ministarstvoiz EU fondova povuklo milijardu kuna za razvoj strukovnih škola."
Dio "društvenjaka" strahuje za budućnost i kritizira guranje STEM-a na štetu društvenih znanosti. Ovako Bakić gleda na to:
"U Hrvatskoj su se digitalna sredstva u nastavi u 4. razredu osnovne škole koristila najmanje u Europi. Ako smo ih mi koristili najmanje u Europi, uopće nema dileme trebamo li imati više toga. Naravno, ljudi gube neke svoje pozicije, intelektualnu važnost, i onda počnu vrištati i kreštati. No toga ima vrlo malo. Ne mora svatko biti robotičar ili STEM-ovac, ali u svim ostalim zanimanjima bitna su STEM znanja i kompetencije općenito. Tako da naša ideja nije Hrvatsku pretvoriti u naciju robotičara."
A kakva je poduzetnička i investitorska klima u Hrvatskoj?
"Ako nisi dio ortačkih mreža, biti poduzetnik u Hrvatskoj veoma je teško. Poduzetnička atmosfera je loša, ona se mijenja, ali mi u Hrvatskoj često ne shvaćamo da možemo biti radikalno bolji. Možemo si dati zadatak: ajmo skočiti na ljestvici Doing Business za 30 mjesta. Onda nam svjetska organizacija kaže što trebamo učiniti i to učinimo. U čemu je problem", pita se Bakić.
Stručnjaci kritiziraju Vladinu najavu da mirovinski fondovi ulažu u start upove uz obrazloženje da su takvi potezi vrlo rizični. Ni Bakić nije najuvjereniji u to.
"Mirovinski fondovi dosad su svoje kompetencije pokazali svojim radom. Start upovi su najteža investicijska klasa. Ostaje vidjeti hoće li ljudi koji su dosad tako upravljali tim sredstvima briljirati u ovom najtežem, ali tko zna, može biti svašta."
Za kraj se osvrnuo na rad medija, odnosno preplavljenost medijskog prostora politikom, dok su gospodarstvo i uspješni poduzetnici tek pokoje slovo na papiru.
"To je činjenica. Ako pogledate naše vodeće novine, gospodarstvo i dalje zauzima jednu do dvije stranice, na kojima je uglavnom plaćeni PR, i opet ispred njega bude crna kronika", rekao je Bakić.