Divjak za MS: ‘Ako bude sve propisano, promašili smo smisao reforme‘

Na upit stoji li i dalje čvrsto iza riječi da će istupiti iz Vlade ako dođe do rekonstrukcije kao posljedice širenja saborskog Kluba Milana Bandića, ministrica je rekla:

"To je pozicija HNS-a. Osobno kao ministrica imam jasne planove vezane uz reformske procese. Sigurno mene ne zanima pozicija ministrice samo da zauzimam takvo mjesto. Svi takvi procesi koji bi ugrožavali reformske procese meni ne odgovaraju. Moja pozicija je takva da imam i drugih planova u svom životu".

Osvrnula se na slučaj zaposlenice Ministarstva koja je krivotvorila diplomu s Hrvatskih studija.

"Treba jasno reći da ona nikada nije imala ugovor na neodređeno vrijeme. Kada se s njom sklopio ugovor, odmah se pristupilo provjeri diplome i onda je zaposlenica dobila otkaz kao i svi nadležni, jer se radi o postupku kojem policija i DORH imaju posla. Ovo nije rezultat slučajnosti nego procesa koji se redovito provodi. Prije toga ta zaposlenica je bila na određeno vrijeme, radila je administrativne poslove vezano uz projekte, dakle ništa prezahtjevno", istaknula je Divjak.

Dodaje da nije sigurna je li potrebna provjera diploma kod zaposlenja na određeno vrijeme, ali je obaveza kod neodređenog.

"Jednako tako da se diplome svih zaposlenih u sustavu koje nisu provjerene u idućih godinu provjere. Ne treba to biti odmah i na vrat - na nos, ali to svakako treba napraviti jer ovdje se ipak radilo o diplomi nastavničkog studija", naglasila je ministrica.

U analizi 2018. godine Divjak naravno najviše ističe eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, kaže prvo polugodište je prošlo s izvanrednim rezultatima, krenulo se u kompletnu rekonstrukciju strukovnog obrazovanja, ali i povuklo se 10 puta više sredstava iz EU fondova za znanost nego godinu prije. A kad je 2019. najveći izazov je reforma koja frontalno ulazi u sve škole. A edukacijom profesora se već krenulo, a kroz siječanj i veljaču odvija se preko tisuću radionica za 36 tisuća profesora i nastavnika.

"Mi smo objavili preliminarne rezultate nakon prvog polugodišta u 12. mjesecu baš što se tiče edukacije. Bile su top tri teme: Želi se puno više u vrednovanju i ocjenjivanju, posebno u formativnom vrednovanju - kako naučiti učenika da uči. Druga tema je vezana uz nove metode rada - kako raditi u grupi, istraživački, kako rješavati probleme, interdisciplinarno povezivati predmete. Kako svrsishodno upotrebljavati tehnologiju da učenici budu motivirani, a da se postižu bolji ishodi učenja", istaknula je Divjak.

Dosta se razmišlja o tome kako učenike motivirati na čitanje lektira, jer dosadašnji način očito nije urodio plodom. Divjak kaže na tom se radi u novom kurikulumu hrvatskog jezika koji predviđa puno više proizvoljnih djela.

"Nastavnik u razredu jer poznaje svoje učenike može preporučiti nešto što će njih motivirati, gdje ne mora biti povijesni slijed nego se to tematski može obrađivati i suvremena djela staviti u izborni dio lektire. Ono što je posebno važno da se o tome razgovara, a ne da se piše dnevnik čitanja i da se vade pitanja iz lektire sporadično", kaže Divjak.

Tvrdi i dalje postoje profesori koji ne dijele takvo mišljenje.

"Koji misle da učitelju sve treba propisati i da učitelj učeniku sve mora propisati. To se ne smije dogoditi jer ako se to dogodi onda smo promašili smisao kurikularne reforme u tom dijelu", smatra Divjak.

Nakon 23 godine, ministrica je najavila izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika koje su u javnom savjetovanju i očekuje da će biti usvojen na proljeće. Prvi put se uvodi nagrađivanje.

"Ideja je da se svake godine prepozna, recimo 500, najboljih učitelja koji su postigli najbolje rezultate te godine i da ih se nagradi. S druge strane da se sustav napredovanja drugačije postavi. Povećani su kriteriji, prepoznati su različiti aspekti kvalitete rada nastavnika".

Hrvatska 28. veljače postaje članica CERN-a, Divjak ne krije zadovoljstvo.

"Dokaz da ste izvrsni u znanosti i to da pripada ovakvim elitnim klubovima. No značaj CERN-a je puno širi. Uzmimo u obzir da je Hrvatska već pokušavala ući u CERN pa joj to nije uspjelo, a ovaj put smo uspjeli i to uz visoke ocjene Povjerenstva koje nas je ocjenjivalo", izjavila je ministrica.

Najavila je i da se također imaju namjeru priključiti udruženjima koja se više bave društvenim znanostima.

"To je važno jer ne postoji nacionalna znanost, nego znanost dobra koja je prepoznata na međunarodnoj sceni i ona koja to nije, koju ja zovem kućna radinost. Od toga se moramo odmaknuti jer mi nismo toliko bogati. Mi njih, koji nemaju međunarodnu priznatost, moramo onemogućiti i jasnu poruku slati što mi od znanosti u Hrvatskoj želimo", zaključila je Divjak.