Partl za MS: Novim ZEM-om omogućavamo očuvanje radnih mjesta

Nakon deset godina dobit ćemo novi Zakon o elektroničkim medijima, a u izradu istoga se, između ostaloga, išlo i zbog usklađivanja s EU direktivom. Partl je izdvojio i još neke od glavnih ciljeva.

‘‘Relaksirati neke mjere i omogućiti sektoru elektroničkih medija da posluje u nekom novom okruženju u vremenu kad se tehnologije i kad se cijeli medijski sustav potpuno izmijenio od onoga što je bio prije 10 godina. Nastojali smo krenuti u liberalizaciju medijskog sektora, uveli smo pojmove samoregulacije i koregulacije - mogućnosti da se dionici u sektoru sami dogovore i sami propišu način kako će poslovati.‘‘

Novost je i da će 70 posto programske sheme biti fiksno, a 30 posto varijabilno, s tim da se fiksni dio nakon dvije godine može mijenjati. Smanjena je količina informativnog programa. Po novome prilagođena je geografskom kriteriju. Na pitanje jesu li uspjeli naći balans između liberalizacije medijskog tržišta i prava publike na informaciju, Partl odgovara:

‘‘Mislim da smo ga na neki način postigli. Morate imati zakon koji je provediv. Ako imate nekakav lokalni radio s vrlo malim područjem pokrivanja, on može biti negdje na moru ili bilo gdje gdje ne može isproducirati tu količinu vijesti, a zakonski ima tu obvezu. Ovim smatramo da neće doći do manjka vijesti, nego da će u principu biti jednake kao i sad, samo će radijski nakladnici moć ispuni svoju zakonsku obavezu.‘‘

Tvrdi da će na ovaj način i omogućiti da novinari sačuvaju svoja radna mjesta. Dosta je prijepora bilo oko novog ZEM-a, a predmet kritika je i članak koji se odnosi na objektivnosti i nepristranosti audiovizualnih i radijskih programa. Sporne su prekršajne odredbe za nepoštivanje tih stavki i mnogi tvrde da ih je više nego prije.

‘‘To je odredba koja već postoji u Zakonu, sad smo riješili da ona više nije definirana prekršajnim odredbama. Što se tiče samih prekršajnih odredbi i brojnih medijskih napisa o tome zašto su one povećane, komparativnim prikazom važećeg Zakona i prijedloga novog Zakona možemo vidjeti da je njih i manje. Radi se isključivo o nomotehnici pisanja zakona gdje je sad svaka prekršajna odredba zasebno definirana u članku, dok je prije jedan članak definirao više prekršajnih odredbi.‘‘

Kritičari tvrde da se ovim Zakonom uvodi cenzura i da je posrijedi pritisak politike na neovisnost medija, poglavito u dijelu koji se tiče kriterija uredničke odgovornosti za objavljeni sadržaj. U tu kategoriju, između ostaloga, ulazi kontroliranje lažnih vijesti i govora mržnje koji se često pojavljuje u komentarima na članke. Odbacuje sve, kako kaže, insinuacije na cenzuru i naglašava da moramo svi znati razlučiti što je govor mržnje, a što sloboda govora.

‘‘Svi znamo što je govor mržnje, koliko postoji govora mržnje i koliko to može biti loše i pogubno za društvo. Ovime se ni na koji način ne žele ugasiti komentari, ali mora postojati odgovornost. Hoće li se to u nekom budućem periodu preko fondova povući pa se napraviti algoritmi koji će moći prepoznati što je govor mržnje i micati ga, to ćemo vidjeti u predstojećem razdoblju.‘‘

A kako kontrolirati komentare na društvenim mrežama? Partl ističe da je tu jako bitna medijska pismenost.

‘‘Postojale su neke europske prakse da se samoregulacijom i koregulacijom na neki način proba naći neki balans između toga što ljudi objavljuju i što je točno govor mržnje. Siguran sam da će se u idućem periodu uloži veliki napori da se i to riješi.‘‘

Kada su u pitanju radijski nakladnici, podiže se postotak minimuma domaće glazbe s 20 na 25 posto i definira se prvi puta tzv. prime time za domaću glazbu od 6-22 sata kada mora biti 20 posto domaće glazbe. Neke zemlje nemaju kvote, a primjerice Francuska iste smanjuje za pet posto. Zašto smo onda mi išli u smjeru povećavanja? Partl je izrazio zadovoljstvo što se oko te odredbe usuglasio radijski i glazbeni sektor.

‘‘Bitno je reći da se to ne odnosi na specijalizirani radio, a smatramo da ovim moramo dati nekakav boost hrvatskoj glazbenoj industriji kroz radijski sektor. Na taj način će se stvoriti i neki novi segment glazbene industrije, neki novi glazbenici koji će isto tako steći neku popularnost i pridonijeti radijskom sektoru. Smatramo da je i ovim isto napravljen nekakav balans.‘‘

Za kraj je Partl naglasio i da je Ministarstvo kulture i medija objavilo nove mjere potpore kulturnom i kreativnom sektoru ugroženom uslijed pandemije.

‘‘Radi se o pet milijuna kuna pomoći hrvatskom filmu kroz HAVC gdje se dofinanciraju filmovi kako bismo ipak potaknuli da se nešto krene snimati. Raspisali smo natječaj Kultura online gdje ćemo svim samostalnim umjetnicima i muzičkim organizacijama dati sredstva da naprave neke programe u smislu edukacije, npr. kako se snima film, kako se izrađuje skulptura i donijeli smo još jednu mjeru pomoći kazalištima u smislu produkcijskih troškova.‘‘