Žene EU-u smatraju da je pandemija dovela do porasta nasilja nad ženama

U Hrvatskoj iznosi 84 %.

Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %) te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).

Trideset osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).

Naposljetku, 21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome. Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 %), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 %).

Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje. To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.

Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %), borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %), smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41 %), uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31 %), te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je:

„Žene su najteže pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Mentalno i financijski. To se mora zaustaviti. Europski parlament djeluje kako bi se to promijenilo.“

Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je: „Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke.

Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu.“