Bago za MS: Hrvatska nema adekvatan odgovor na energetsku i prehrambenu krizu

''Hrvatski izvoznici imaju snažni rast izvoza, a istovremeno imaju i snažni rastu uvoza tako da je deficit koji je uobičajen nekih 60-70 milijardi kuna i dalje na tom nivou. Kad uzmemo rast u postotcima skoro za duplo je veći rast u eurima, nego u tonama, što nam govori da ima jedan dio inflacije u svemu tome skupa i to vrijedi i za uvoz''.

Podsjeća da je kriza počela još 2019. prije pandemije kada je porasla cijena transporta i što je uzrokovalo lom dobavnih lanaca, a nakon toga su se nadovezale krize uzrokovane pandemijom i potom ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu.

''Imate stvarnu krizu i imate psihološku krizu. I jedno drugo podgrijava i potpiruje i imamo jednu raspirujuću spiralu i to je ozbiljan proces koji ozbiljno ugrožava stabilnost svake zemlje i EU-a''.

Budući da su Rusiji zbog rata uvedene sankcije, a Ukrajina zbog rata ne može izvoziti žitarice, Bago se osvrnuo i na to što dio hrvatskih poljoprivrednika prosvjeduje zbog niske otkupne cijene za pšenicu. ističe da to nije problem ove Vlade, nego Hrvatske koji je naslijeđen iz Jugoslavije.

"Mi na energetske krize i krizu hrane nemamo adekvatan odgovor. Mi smo gledali model kakav imaju energetski i prehrambeno neovisne države, a svi ostali ne mogu govoriti i svojoj neovisnosti, nego o otpornosti. Razlika je u tome što vi nemate dovoljno ni energije ni hrane, ali morate imati skladišta. Moramo izgraditi infrastrukturu, silose i sve što je potrebno da bi se ta hrana i energija mogla staviti na skladišta i tamo čuvati''.

Onda će, nastavlja Bago, poljoprivrednici moći ili prodavati po ponuđenoj otkupnoj cijeni ili čekati povoljnije ponude. Komentirao je i Vladinu odluku o produljenju zamrzavanja cijene goriva, izuzev na crpkama na autocestama, ali i fiksiranju veleprodajnih cijena naftnih derivata.

''Mislim da je bila dobra odluka jer moramo gledati trenutak kad se neke stvar događaju i psihološki to stvara paniku. Ako nema adekvatnog odgovora, ljudi se osjećaju napušteni i stvara se jedna doza neizvijesnosti. To je razarajuće za društvo. Vladine mjere rekli su da traju još 14 dana, a u međuvremenu bi trebali izaći s nekim novim prijedlogom''.

Bago ističe da će, za razliku od krize uzrokovane koronavirusom, energentska kriza trajati tri do četiri godine, stoga su i oni uputili Vladi prijedlog dugoročnijih mjera koji se tiče ugroženih poduzeća koja su od nacionalnog interesa da opstaju.

''Onda je interes da se pitanje energije riješiti na za njih prihvatljiv način, da oni ne budu generatori inflacije. Naš prijedlog je takav da te firme koje su kritične dobivaju energiju po prihvatljivoj cijeni, a to sve skupa se financira iz onih koji koriste relativno malu količinu energije pa porasti energije kod njih ne izaziva probleme''.

Što se tiče plana oko vaučera za socijalno ugrožene građane, Bago je odgovorio na pitanje je li to dobro rješenje.

"Ja mislim da nisu vaučeri, ali kažem mi smo poslali predlog pa ako se dođe u fazu da se oko toga raspravlja, raspravljat ćemo. Ako ne, zaboravljamo''.

Guverner HNB-a je izjavio da će iduće godine nastupiti recesija ako Rusija obustavi isporuku plinom, a s druge strane stoje planovi EU-a da Europa postane ugljično neutralan kontinent. Na pitanje koji scenarij nas očekuje, Bago je odgovorio da su teško ostvarivi ciljevi iz Zelenog plana zbog trenutnog poremećaja.

"McKenzie je ocjenjivao prije ukrajinske krize da će trošak prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo Europsku uniju košta 28 tisuća milijardi eura. Budući da ova kriza izaziva dodatne troškove, to će sve izazvati trošak koji s druge strane nema adekvatni prihod, neće biti dobiti i to će biti na neki način recesija''.

Komentirao je jučerašnju izjavo o tome da razmišlja napisati pismo predsjednici Europske Komisije Ursuli von der Leyen jer nam smanjuju sredstva za oporavak, jer se uspješno oporavljamo od pandemije. Kaže da je to rekao u šali, ali da je bio cilj da pokaže kako političari i gospodarstvenici na isti problem gledaju različito.

''Onim zemljama kojima krene dobro, onda bi trebalo ona sredstva koja su predviđena da se vrate, vratiti zemljama na drugi način. Ako smo tu bili izvrsni, a jesmo, da se to kaže - Hrvatska je bila izvrsna, zato ne trebaju ovih 800 milijun, ali ćemo tih 800 milijuna dodatno uložiti u Hrvatsku da bude još bolja i da sutra Hrvatska bude bogata zemlja koja će siromašnima plaćati''. Za kraj se osvrnuo i na uvođenje eura, što će, kaže za izvoznike biti pozitivno.

"Naši valutni rizici u potpunosti nestaju, naši boniteti automatski skaču, troškovi kapitala nam se smanjuju. Međutim, ova kriza koja se pojavljuje će dobrim dijelom zamagliti sve ove pozitivne efekte. Mnoge stvari nepredviđene će se pojaviti. Recimo jedan od problema je šteta koju doživljavaju hrvatski gospodarstvrnici i europski gospodarstvenici koja je nastala kao posljedica embarga EU-a za Rusiju''.