Drilo iz HUP-a za MS: Ovo nismo htjeli, Vlada hitno mora pomoći i velikim poduzetnicima

''To je ono što mi zapravo nismo htjeli vidjeti. Mi smo htjeli da cijeli paket mjera ide široko na sve segmente gospodarstva, zato što su segmenti gospodarstva međusobno povezani. Imamo nekakva tri nosiva stupa gospodarstva u Hrvatskoj: malo i mikro poduzetništvo, srednje poduzetništvo i veliko poduzetništvo i ako djelujete samo na dva od ova tri de facto ovaj treći može onda početi djelovati negativno i na prvi i na drugi. Ovaj prvi segment mjera vidimo kao nekakvu reakciju na akutan problem''.

Planiraju se potpore i za škole, vrtiće, domovi za starije i nezbrinutu djecu, fakultete, bolnice, kao i za vjerske zajednice i udruge, odnosno trebali bi struju plaćati po tarifi kao kućanstva. A navodno će ponovno ići i potpore za očuvanje radnih mjesta preko HZZ-a, nešto poput onih koje su uveli zbog koronakrize, a visina potpore bila bi 4.000 kuna po radniku.

"Potpora je dobra ako su stvari već otišle toliko loše da se ne može djelovati samo na ishodište problema''.

- Jesmo li zakasnili s mjerama i jesmo li trebali ranije reagirati?

''Mi smatramo da jesmo. Da smo kao država trebalo ranije reagirati''.

Objasnio je da su poskupljenja krenula još od pandemije koronavirusa i da su tada plaćali struju 70 eura/MWh, a da se trenutno cijene kreću i do 700 eura/MWh. HUP je u srpnju uputio Vladi prijedlog mjera, među kojima je bila stavka da se poveća udio gospodarstva koji je obuhvaćeno mjerama, što su, kaže i postigli. Drugi prijedlog je bio upravo ograničavanje cijene električne energije na do 150 eura/MWh za sve gospodarske subjekte do kraja godine.

"Još uvijek ne znamo je li usvojen i za ovaj segment. Nedostaju ti provedbeni mehanizmi. Radi li se tu o ograničavanju cijene električne energije ili se radi o vaučerima koji će onda zapravo omogućiti poduzetnicima da plaćena cijena na kraju bude niža od one koja je nominalna. Treća stvar koju smo mi zagovarali je da se ubrzaju mjere investiranja u energetsku efikasnost, a isto tako i u obnovljive izvore energije''.

Rekao nam je Drilo i koliko će dati Vladi prostora za to da obuhvate i velike poduzetnike, dok uz energetsku krizu, rekordna inflacija jede plaće. Koliko još strpljenja imaju?

"Svaki dan, svaki tjedan je gubitak. Poduzetnici se moraju snalaziti ili odustajati od investicija, moraju gledati što će napraviti s plaćama zaposlenika. Znate ujedno da su plaće izložene. Znači ako vi de facto kao poduzetnik imate visoku cijenu, onda ne možete djelovati tako na plaće kao što bi možda trebali, željeli i mogli jer ste izloženi jednom riziku za koji u ovom trenutku ne znate koliko je velik i koliko će dugo trajati''.

Što se tiče nekakvih predviđanja kakvo je razdoblje pred hrvatskim poduzetništvom, Drilo ponovno napominje da je ključ na velikim poduzetnicima.

"Sigurno da ćemo ovu krizu preživjeti. Nema krize kroz koju se nije prošlo, međutim pitanje je posljedica i efekata. Ako velikima ne pomognemo, de facto pada količina investicija koje se reflektiraju, odnosno određuju u državi. Ono za što se mi zalažemo jest da se djeluje na izvoru problema, da zapravo probamo što je moguće više očuvati gospodarsku aktivnost na što je moguće višoj razini, što zapravo znači investicije''.

Od danas je stupila na snagu obaveza dvojnog iskazivanja cijena, u eurima i kunama. Drilo je upozorio da će dugoročno euro donijeti više koristi, ali kratkoročno gledano prilagodba na dvojno iskazivanje, a potom i uvođenje eura, gospodarstvenicima je značila dodatni trošak.

"Gospodarstvenici su morali uložiti u svoje IT sustave enormne količine novca da bi se prilagodili. To je još jedan efekt koji su poduzetnici podnijeli bez prosvjedovanja. Zaista je to nikakvo ulaganje u dodanu vrijednost. Mi smo jedan dio svojih i resursa i novca morali uložiti u nešto što nam sada ne donosim nikakvu korist, nego nam je trošak i zapravo nam angažira resurse koje smo mogli upotrijebiti za neke druge stvari''.

No, zaključuje, euro je još uvijek jako stabilna valuta i bilo kakva integracija s EU-om pomaže hrvatskom gospodarstvu.