Cibulić Blažević iz HUP-a za MS: Dobrobiti umjetne inteligencije nadilaze moguće rizike

​Iako je umjetna inteligencija već implementirana velikim dijelom u naše živote, pojavom ChatGPT-ja javili su se strahovi što nam donosi u budućnosti razvoj AI-ja. Hoće li se sustavi ili roboti oteti kontroli i postati superiorni? Hoćemo li doživjeti scenarij kao u Terminatoru? Cibulić Blažević odgovara:

​‘‘Umjetna inteligencija je nešto što je već dugo s nama. Ona je počela svoj razvoj još u prošlom stoljeću i već je dugo u primjeni, ali sad zbog ChatGPT-ja koji je postao široko dostupan javnosti i koji je došao i do svih nas i prvi put imamo mogućnost direktno s njom komunicirati, zato nam padaju na pamet svakojaki scenariji koje spominjete. Međutim, rekla bih da to nije realno i da na umjetnu inteligenciju treba gledati kao na jednu jako dobru stvar. Tehnologija se uvijek može koristiti naravno i za dobre i za loše stvari, međutim prednosti umjetne inteligencije su definitivno puno veće od loših strana‘‘.

​

​Iako nam AI olakšava neke zadatke, strah je od masovnog nadziranja i kršenje privatnosti, širenja dezinformacija, odnosno neetične uporabe i razvijanja umjetne inteligencije. Cibulić Blažević ističe da se primjena umjetne inteligencije temelji na istim načelima kao i GDPR - na zaštiti osobnih podataka.

‘‘Ono što vidimo recimo u Kini, nekakve sustave društvenog bodovanja, nadziranja ljudi i profiliranja to je već danas po pravu Europske unije i našem pravu zabranjeno. To se neće dogoditi i o tome sigurno nema govora. Što se tiče dezinformacija, to je nešto što se nikad neće moći iskorijeniti do kraja i sad s pojavom ChatGPT-ja i sličnih modela umjetne inteligencije koja barata složenim tekstualni modelima tu zaista postoje određeni rizici da bi moglo doći do nekog fake newsa i do širenja dezinformacija. Međutim opet postoje načini kako će se takvi modeli regulirati‘‘.

​EU radi na Aktu o umjetnoj inteligenciji EU-a, nadaju se usvajanju do kraja godine. Upitali smo Cibulić Blažević je li uopće moguća ta regulacija kad ni ne znamo kako će se AI dalje razvijati. Kao problem je istaknula to što legislativa ne može istom brzinom pratiti razvoj tehnologije.

‘‘Iz perspektive HUP ICT-ja mogu reći da u svakom slučaju regulacija ne bi trebala biti pretjerana. Ona bi se trebala svesti na onaj minimum nužan da osiguramo zaštitu nekih temeljnih prava. Međutim naravno da ona treba postojati na neki način. Kako regulirati nešto što ne znamo kako će izgledati? Pa tako da ta regulacija mora biti vrlo načelna. Znači tu se neće ulaziti u nekakve detalje jer je vrlo bitno da regulacija ne ograničava inovacije i ne ograničava razvoj tehnologije‘‘.

Tvrdi da bi Akt EU-a trebao ići u smjeru da se uvode stroga pravila samo u onim sferama gdje postoji mogućnost da dođe do utjecaja na ljudska prava ili na sigurnost.

‘‘Na primjer igračke, motorna vozila, medicinski uređaji i u takvim situacijama će postojati neki vrlo strogi zahtjevi što se tiče transparentnosti da mora biti vrlo jasno prema korisniku navedeno kako umjetna inteligencija funkcionira, da mora postojati kontrola njenog rada, da mora postojati ljudski nadzor. Dok u nekim drugim sferama koje nisu takve te regulacije neće biti ili će biti vrlo mala. To bi bila recimo primjerice umjetna inteligencija u video igrama‘‘.

Procjenjuje se da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta u svijetu, dok bi ta brojka u Hrvatskoj bila oko 400 tisuća. Cibulić Blažević ističe da je sve počelo zamjenom fizičkih poslova sa strojevima, a da je nastavak AI.

"Određene procese koji uključuju određene kognitivne sposobnosti i nekakav misaoni proces isto tako može zamijeniti umjetna inteligencija i točno je da neke procjene govore da bi veliki broj radnih mjesta mogao biti zamijenjen umjetnom inteligencijom. Međutim u isto vrijeme će biti stvoren veliki broj dodatnih radnih mjesta koja će tom umjetnom inteligencijom upravljati, koja će nadzirati tijek te umjetne inteligencije i koja će osmišljavati koja su to dodatna područja u kojima je možemo iskoristiti za dobrobit‘‘.

Je li se digla prevelika fama oko primjerice ChatGPT-ja i možemo li očekivati da uskoro besprijekorno napravi seminarski rad za studenta ili da primjerice zamijeni novinara u redakciji?

‘‘To se sigurno neće nikad dogoditi na taj način. Ja vjerujem da, koliko god da postoje određene sfere gdje će možda taj ChatGPT ili slični modeli zamijeniti ili ajmo reći pomoći da se neke stvari obave brže, ali da će sad u potpunosti eliminirati - neće. Jer je to je na kraju ipak matematički model. Softver i matematika s nekim predefiniranim parametrima koji nikad ne može potpuno nadomjestiti nekakvu ljudsku inteligenciju‘‘.

Komentirala je i peticiju grupe Future of Life Institute koja poziva na šestomjesečni moratorij na velike eksperimente s umjetnom inteligencijom. Na pitanje je li to besmisleno, Cibulić Blažević odgovara:

‘‘Apsolutno nema smisla. Umjetna inteligencija je već sada svuda oko nas, postoje ogromni primjeri jako dobrih praksi od poljoprivrede do kibernetički sigurnosti gdje je umjetna inteligencija u stanju vrlo brzo obraditi veliki broj podataka i spriječiti kibernetički napad, do industrije, proizvodnje vozila do pametnih gradova. Znači postoji toliko primjera gdje je umjetna inteligencija iznimno korisna‘‘.

Zaključila je da kroz obrazovanje moramo osigurati dovoljan broj stručnjaka za AI, ali i da moramo poticati korištenje AI-ja u korisne i dobronamjerne svrhe.