Alavanja za MS: Svaki treći učitelj se susreo sa fizičkim ili verbalnim nasilničkim ponašanjem

Školska godina pri samom je kraju, a pritisak na učitelje u ovom periodu godine - nikad veći. I ove godine očekuje se hiperinflacija odlikaša, a borba za ocjene traje čitave godine. No često je ona utemeljena na nerazumnim zahtjevima roditelja, posebice od učitelja i profesora. Komunikacijski stručnjak Maro Alavanja kaže da je ovaj problem eskalirao:

"Sami ste rekli, od pritiska na ocjene, što je sada pred kraj školske godine tema broj jedan, do sukoba roditelja i učitelja, vršnjačkog nasilja. Jako kompleksno područje za istraživanje. Odnos roditelj - učitelj je jedan od problema koji je cijelo vrijeme ispod površine."

A tim odnosom bavi se istraživanje Puls škole. Projekt je to tima znanstvenika Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Već na početku projekta - uistinu poražavajuće brojke.

"Počeli smo s odnosom roditelja i učitelja. 93 posto učitelja je reklo da je u posljednjih 12 mjeseci imalo barem jedno neprimjereno ponašanje od strane roditelja. To je po meni alarmantan podatak. Mislim da je to tema o kojoj ćemo još jako dugo razgovarati."

U istraživanju je sudjelovalo više od 2800 učitelja, no brojke ukazuju na još korjenitiji problem.

"Još gora činjenica je što smo dobili input da se gotovo trećina učitelja susrela, u posljednjih 12 mjeseci, sa fizičkim ili verbalnim nasilničkim ponašanjem. To je počelo eskalirati."

Roditelji očekuju da im učitelji budu na raspolaganju i van radnog vremena, a sve je dodatno pojačala i digitalizacija za vrijeme koronavirusa. Alavanja ističe da je glavni problem - očekivanja roditelja od djece. Kad smo već kod zbivanja u školama - nemoguće je ne spomenuti slučaj iz Srbije u kojemu je u pucnjavi u jednoj osnovnoj školi stradalo 9 učenika. Srbija se digla na noge, protestira se i više od mjesec dana kasnije. Naš sugovornik ističe da je ljudima puna kapa toksičnosti koju odašilju srbijanski mediji. Može li doći do promjena?

"Ima potencijala, ali iskreno sumnjam. Osim što Vučić kontrolira medije i državne aparate, on je uvijek okružen vrhunskim stručnjacima, posebno u komunikaciji i analizi. To je onaj sustavni pristup koji nedostaje prosvjednicima. Vi imate hrpu stvari za koju oni žele da se riješe. Tu nema jednog centralnog krivca na kojeg to možete adresirati."

Prosvjeduje se u Srbiji, kao i diljem Europe - no Hrvatska ozbiljne prosvjede ima vrlo rijetko. Što je razlog tomu?

"Najveća travestija je što smo počeli shvaćati korupciju i klijentelizam koji nas izjeda kao državu, kao nešto što je potpuno normalno. Sami prakticiramo pa onda na to ne reagiramo, a s druge strane deset ministara nedostaje zbog takvih afera, to su sulude brojke. Jednostavno, to više nije okidač za prosvjed."

Sve smo bliže izbornoj godini, slijede mnoga previranja i koalicije. Ipak, sukob između dva najmoćnija političara u državi traju otpočetka mandata.

"Ja mislim da su i Bogu više dosadili. Ja mislim da te polu-mačo priče i dobacivanja su toliko dosadne ljudima koji su izvan balona, analitičara, medija itd. Čak i medijima, ja ne znam zašto mediji daju prostor za osobni sukob." HDZ plovi prema novom mandatu, a oporba jedino ujedinjena može polučiti koliko toliko dobre rezultate. Svjestan je toga i naš sugovornik koji ističe: "Oporba živi od konfrontacije - oni ne nude ništa konstruktivno."

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević obilježio je drugu obljetnicu mandata nedavno, stoga smo Alavanju upitali - što misli o njegovom načinu vladanja gradom.

"On se jako brzo, kao i cijela ekipa iz Možemo, formatirala u one tipične političke obrasce i floskule koje prije nisu imali. Nisu bili toliko zagađeni tolikim političkim balonom. Pretvorili su se u ono što smo već vidjeli u ovih 30 godina države. To je ono što je meni bilo fascinantno, kako je brzo izgubio vanjski pogled na stvari, iskrenost, toplinu koja je doista privukla jako puno, dvije trećine birača u Zagrebu, po prvi put."

Tomašević, kaže - komunicira previše defanzivno i procesno, kaže komunikacijski stručnjak. "Ne iznenađuje to s obzirom na to kakav su kaos naslijedili, ali nakon dvije godine, vrijeme je za zaokret u komunikaciji.Za kraj, neizostavna tema bio je rat na istoku Europe. Bitke bijesne već gotovo 16 mjeseci, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, inače glumac - igra ulogu života. Svojim obraćanjima drži pozornost na ratu, dopire do saveznika, medija, neprijatelja, ali i ostatka populacije.

"On će se učiti u udžbenicima komunikacije, u to sam siguran. Pogotovo u modernom korištenju digitalne tehnologije, brzom komuniciranju, reaktivnom komuniciranju, diplomaciji. On se maknuo od vojne uloge i preuzeo na sebe diplomatsko komunikacijsku ulogu. To je najbolja stvar koju je mogao napraviti. Istu stvar je napravio i Winston Churchill, oni su bili jako dobri ratni vođe."

Ipak, kraj rata zazivaju svi - jer gine ukrajinska mladost i prosperitet. Naš sugovornik ističe da iako su u financijskim problemima, bajno nije ni u Rusiji.

"Pucaju definitivno kule od karata između Wagnerovaca, vojske, sve te relacije su dosta narušene. Izbili su sami sebi mit o moći velike ruske vojske. Jako su se načeli, izgubili su jako puno infrastrukture, ljudstva, tenkova, oružja, itd."

No prijetnje su i dalje tu. Malo-malo zveckaju nuklearnim oružjem, a svijet ih je i s te strane počeo - olako shvaćati.

"Ja sam razgovarao s našim vodećim sigurnosno vojnim stručnjakom prije možda dva tjedna, koji je uvjeren da će Rusi baciti taktičko nuklearno oružje. Znači manjeg dometa, jer će jednostavno biti stjerani u tu poziciju. Oni su sada već izgubili 50 posto teritorija koji su osvojili. Oni nemaju kapaciteta više ni za cijelu Ukrajinu ni za cijeli Donbas."