Sinkevičius za MS: Razminiranje Ukrajine moguće da će potrajati i dulje od Hrvatske
- Napisao/la Andrea Marić
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - Nakon najave donacija i političke rasprave, drugog dana Međunarodne donatorske konferencija o humanitarnom razminiranju u Ukrajini provodi se diskusija na stručnoj razini. Jedan od govornika na jučerašnjem otvaranju prve Konferencije ovog tipa u Zagrebu bio je, između ostalih, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius koji je tim povodom gostovao u Intervjuu Media servisa.
Prije svega naglasio je da je važno da Hrvatska pokaže vodstvo u ovom procesu pomoći Ukrajini.
''Stvarno želim zahvaliti premijeru Plenkoviću, ali i hrvatskom društvu na potpori Ukrajini. Mislim da je iznimno važno da svaka država članica pronađe načine na koje najbolje može podržati Ukrajinu, a s hrvatske strane to je rad na razminiranju, jer nažalost Hrvatska još uvijek ima ožiljke iz rata i vaš trud će biti dovršen 2026., u biti 30 godina nakon rata. S Ukrajinom mislim da bi moglo potrajati i dulje''.Upitali smo povjerenika za okoliš i Zelenom planu Europske komisije, odnosno je li preambiciozan cilj da Europa postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.
''Mislim da je realno da to i ostvarimo i da nije preambiciozno. Naravno, iz današnje perspektive, u nekim slučajevima još se trebamo razvijati, primjerice u tehnologiji, ali mislim da možemo puno toga napraviti u prometnom sektoru, u energetskom sektoru i definitivno možemo učiniti mnogo više u poljoprivredi. I sve to na kraju dana može značiti našu stratešku neovisnost''.Osvrnuo se i na poziciju Hrvatske u zelenoj tranziciji.
''Ako pogledate emisije štetnih plinova u Hrvatskoj, nisu toliko visoke kao u drugim zemljama, ali zato što ste manja zemlja. Najveći problem je, naravno, prometni sektor gdje je potrebno značajno poboljšanje i naravno kod grijanja kućanstava''. Sinkevičius promiče oceane bez plastike i pravilnu provedbu zakonodavstva o plastici, posebice mikroplastici.
''Moramo osigurati da smanjimo nepotrebnu plastičnu ambalažu. Druga stvar je promicati ponovnu upotrebu, jasno je da moramo osigurati sustav recikliranja i pohranjivanja u zemljama koje ga još uvijek nemaju, što može značajno pomoći. Sve to može rezultirati i da imamo tržište sekundarnih sirovina i da se tako koristi manje sirovina. Kada govorimo o mikroplastici koju Komisija sada namjerava rješavati u određenim grupama proizvoda, moramo osigurati da nema namjerno dodane mikroplastike jer je vrlo, vrlo teško nositi se s njom''.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)