Glavna direktorica HUP-a za MS: Porezni klin u Hrvatskoj je među najvišima u Europi

Rast minimalne plaće na oko 680 eura neto dobra je vijest za dvadesetak tisuća građana koliko ih je, prema podacima Ministarstva rada, zaposleno za taj iznos. No, to istovremeno znači potencijalne probleme za manje profitabilne industrije.

Weber izdvaja indsutriju tekstila, kože, obuće i sličnog ističući pritom kako je trošak rada najveći dio troška većine kompanija.

"Treba vidjeti kako će se to odraziti na poslodavce osobito u ovim industrijama koje već imaju jako niske marže. Rast troška rada od 20 posto to bi značilo da biste morali imati neto profitnu maržu barem 20 posto da biste mogli preko noći podnijeti takav udarac, a to stvarno nije jednostavno. (...) Bojim se da bi isto takav snažan rast troška rada opet mogao prociklički djelovati i na inflatorne pritiske."

Inflacija nastavlja padati, ali mala je to utjeha građanima s najnižim primanjima koje je i najviše pogodila. Percepcija građana o ozbiljnom rastu cijena je točna, kaže Weber, ali očekuje da će se taj jaz između visokih cijena i nižih plaća nastaviti smanjivati.

"Slažem se da inflatorni pritisci predstavljaju problem. Osobito za građane s nižim primanjima i umirovljenike, ali s druge strane, definitivno se događa rast plaća, usklađivanje s inflacijom. To je nešto što će se zasigurno nastaviti. Osobito potaknuto i činjenicom da je ogroman nedostatak zaposlenika odnosno radnika na tržištu rada."

Plaće bi, uvjeravaju u HUP-u, mogle osjetno rasti kada bi država porezno rasteretila rad. Porezni klin, pogotovo na srednjim i visokim plaćama, u Hrvatskoj je među najvišima u Europi, kaže Weber te ističe jednu nelogičnost u cijeloj priči.

"To je preko 42,5 posto za zaposlenike koji ulaze u višu stopu poreza na dohodak, a ona se opet primjenjuje na doista niskoj bazi. Isto tako, sada imamo jednu dosta neobičnu situaciju, a to je da je osobni odbitak i dalje ostao na razini od četiri tisuće nekadašnjih kuna. Ako znamo da će sada minimalna plaća biti 840 eura, doista nema smisla da zaposlenici koji rade za minimalnu plaću de facto podliježu poreznoj obvezi za skoro pola te svoje minimalne plaće."

Kada govorimo o pravednosti u oporezivanju, Weber je, povlačeći paralelu s oporezivanjem plaća, istaknula i sve brojnije iznajmljivače apartmana i sličnog.

"Nije pravedno i nije korektno da se netko tko radi za plaću, bio on profesor ili medicinska sestra ili netko u uslužnoj djelatnosti da plaća porez na dohodak dok netko tko živi od iznajmljivanja nekretnina odnosno apartmana ne plaća ništa."

Udar na životni standard građana predstavlja i, malo je reći, zamjetan rast cijena nekretnina. Ništa bolja nije ni situacija s cijenama najma stanova. Upravo je porezna politika koja uopće ne prepoznaje prihode od kratkoročnog iznajmljivanja nekretnina doprinijela ovakvoj eksploziji cijena nekretnina, kaže Weber.

Posljedično, niti jedan mladi čovjek koji je nogom upravo kročio na tržište rada si ne može riješiti stambeno pitanje niti je kreditno sposoban.Još jedna nesigurnost, ali na globalnoj razini, je rat koji bukti na Bliskom istoku. Javlja se bojazan od eskalacije koja bi potencijalno dovela do zatvaranja Sueskog kanala.

Weber je rekla kako bi takav scenarij imao velike posljedice na globalno tržište energenata.

"To bi sigurno dovelo u pitanje preko 40 posto svjetske opskrbe naftom. Jasno je da bi to onda podiglo rizike, nestabilnost i neizvjesnost i da bismo onda opet vrlo izvjesno pričali o snažnim skokovima cijena energenata. Nadamo se da se to neće dogoditi."

Turizam nam je glavni gospodarski oslonac, a valjda je svima jasno da ne smijemo ostati samo na tome. Kao pozitivan primjer, Weber ističe visokoprofitabilni IT sektor u kojem Hrvatska ima čak dva ‘jednoroga‘.

"Upravo takve industrije koje su tehnološki snažne de facto generiraju veliku dodanu vrijednost i to je ono što gura same stope rasta BDP-a prema gore i snažnije povećava bogatstvo nacije."

U tom kontekstu Weber je najavila novo izdanje HUP-ICT konferencije Digitalna (R)evolucija koja će se 28. studenog održati u Zagrebu.

"Ideja je da naši članovi prezentiraju svoje stavove, da nametnemo teme o kojima se treba raspravljati, da se odmaknemo od sektora uslužnih djelatnosti i da promoviramo proizvodne i industrijske djelatnosti koje generiraju veće dodane vrijednosti i koje stvaraju prostor za ostanak naših mladih ljudi kroz interesantna, konkurentna i dobro plaćena zanimanja."

Zaključno možemo reći kako su upravo takvi potezi pravi korak ka demografskom oporavku.