Ressler za MS: Hrvatskoj najviše odgovara ovakav Pakt o migracijama

‘‘Najveće promjene događaju se kod postupka na granici koji bi trebao biti brži, koji bi trebao biti jednostavniji, koji bi trebao biti usklađen na razini cijele Europske unije, ali koji bi također trebao demotivirati migrante, ali i one koji se bave krijumčarenjem ljudi, kako bi vratili kontrolu nad našim granicama, kako bi doveli do manjeg migracijskog pritiska, do veće pravne sigurnosti, ali isto tako do veće sigurnosti i veće solidarnosti među državama članicama prema onima koji su najizloženiji migracijskom pritisku‘‘.

A među tim zemljama je i Hrvatska, stoga Ressler kaže da je nama najviše u interesu da se provede ovakav dogovor i Pakt koji rješava neke od ključnih problema.

‘‘To su prije svega masovne zloupotrebe, dugotrajno trajanje postupka i također niska razina povratka. Ovakav postupak koji bi odmah na na granici vezao odluku o tome imali osoba pravo na azil ili nema s tim da će odmah biti vraćena, itekako će ubrzati taj postupak. Dovest će do toga da migranti ne lutaju po Europi, nego da se takve odluke donose odmah i da svi oni koji se time bave znaju da im je praktički šansa da dođu i da ostanu u Europi puno manja nego što je to danas‘‘.

Kaže da bi se na granici uvela svojevrsna trijaža između onih migranata koji imaju pravu na azil, koji bježe od političkog progona ili rata, od ekonomskih migranata i odbacuje kritike da će se na ovaj način kršiti ljudska prava migranata. Također, uvjeren je da će Europski parlament ovaj Pakt usvojiti u travnju.Osvrnuo se i na izjavu predsjednika DP-a Ivana Penavu koji je, nakon tragične prometne nesreće na A1 kod Karlovca u kojoj je sudjelovao i kombi s ilegalnim migrantima, rekao da trebamo bodljikave žice pa i zapucati na migrante ako je potrebno.

‘‘Što se tiče takvih pokušaja nekakvog političkog parazitiranja, mislim da postoji jasna razlika između nas koji smo pokušali raditi ne negirajući situaciju, radeći konkretno i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, a da takav pokušaj nekakvog besplodnog populizma i izostanak bilo kakvih suvislih ideja o tome kako riješiti ovu situaciju ostavljamo onima koji nemaju nažalost niti snage, ali ni znanja za pravu pomoć oko ovakve situacije‘‘.

S ilegalnih migracija prešli smo na temu legalnih migracija, odnosno sve više strane radne snage u Hrvatskoj i reakcije u društvu. Za vrijeme blagdana počelo se društvenim mrežama širiti i govor mržnje, svjedočili smo i nekoliko napada na strance, a kritizira se i vlast zbog nedostatka programa integracije. Ressler na to kaže da je jasno da kao društvo i kao država učimo kako ne ponoviti greške koje su se događale u drugim europskim zemljama na sjeveru i zapadu.

‘‘Integracijska politika je prije svega u nadležnosti nacionalnih država. Da vidimo i ovdje na zagrebačkim ulicama, u našim crkvama primjerice na božićnoj misi Filipinke, ali činjenica je da je to jedno pitanje koje zahtjeva angažman svih nas, angažman države, angažman lokalne zajednice kako bi izbjegli bilo kakvo stvaranje nekakvih paralelnih svjetova koji ne bi bili dobri za Hrvatsku, koji ne bi bili dobri za hrvatsko društvo. Na tome treba raditi konkretno, na tome treba raditi svaki dan, znati što želimo, imati jasnu strategiju‘‘.

Jesmo li na tome trebali raditi prije?

​‘‘Ne bih rekao da izostaju bilo kakvi programi jer to ne bi bilo točno, mislim da je puno toga jasno, ali kažem da je tu veća društvena odgovornost koja postoji jasno i s razine država, s razine poslodavaca, s razine svakoga od nas. Vidimo nažalost da neke države članice Europske unije ne samo da nisu dobro napravile nego su takvi njihovi propusti na ulicama i trgovima njihovih gradova danas naprosto bolni‘‘.