Psihologinja Soljačić za MS: Važno je razlikovati depresiju i sniženo raspoloženje nakon blagdana

‘‘Važno je razlikovati depresiju i sniženo raspoloženje nakon blagdana‘‘ upozorava psihologinja.

‘‘Nema više blagdanske euforije, stvari su se vratile u normalu, vraćamo se u našu rutinu... sve to dovodi do toga da dolazi do nekih neugodnih emocija koje nisu depresija, doduše mogu dovesti do toga ukoliko se ne obrati pozornost, ali važno je napravi tu razliku.‘‘

Treći ponedjeljak u prvom mjesecu naziva se Blue Monday i uzima se kao najdepresivniji dan u godini. Zapravo se radi o terminu kojeg je skovao psiholog koji je bio plaćen od strane jedne tvrtke, da izračuna koji je najbolji dan kada bi ljudi rezervirali ljetni odmor. Osmisliio je formulu za izračunati takav dan, a varijable su mu bile vrijeme, dug, mjesečna plaća, vrijeme koje je prošlo od Božića i vrijeme od kada smo odustali od novogodišnje odluke. Iako se radi o marketinškom triku, faktori ove formule imaju smisla, smatra Soljačić.

‘‘Novogodišnje odluke su sigurno jedan veliki faktor i taman kroz dva, tri tjedna dođe do gubljenja motivacije i posustanemo u svim tim odlukama. Cijeli prosinac je dosta konzumeristički nastrojen, tako da zbog toga imamo možda lošiju financijsku situaciju, moramo planirati troškove i slično.. tako da ima smisla u nekoj mjeri, ali teško je baš reći da se radi o trećem ponedjeljku u siječnju.‘‘

Postoji još jedan element koji bitno utječe na naše raspoloženje, a to je manjak sunčeve svjetlosti koje uzrokuje tzv. ‘‘Zimski blues‘‘.

‘‘Dnevna svjetlost jako utječe na naš bioritam, na naš unutarnji sat, vrijeme usnivanja i vrijeme buđenja. Ne čudi što, kada se mijenja sat i kada gubimo sat vremena sunčeve svjetlosti, imamo povećane neugodne emocije i neugodna raspoloženja.‘‘

Ljudi koji inače imaju poteškoće u mentalnom zdravlju podložniji su utjecaju ‘‘Zimskog bluesa‘‘, ali ovaj period godine je izazovan za sve, naglasila je psihologinja. Koji god bio razlog lošeg raspoloženja u ovom dobu godine, dobra je vijest da takvo stanje u većini slučajeva ne traje drugo. Ipak, ponekad to raspoloženje može prerasti u depresiju.

‘‘Onda se tu radi o puno većim i dubljim simptomima. Osoba je dugo vremena razdražljiva, bez ideje, postaje apatičan, nema volje, izgubi se životna radost... niz neugodnih emocija, neugodnih misli. Onda se u konačnici mogu pojaviti misli o smrti, suicidu i slično. Ako govorimo u kontekstu depresije, sve su ovo znakovi da je vrijeme da se potraži pomoć stručnjaka.‘‘

Soljačić savjetuje kako se za pomoć najbolje prvo obratiti odabranom liječniku opće prakse koji je prva linije obrane. Druga opcija je javiti se udrugama koje se bave psihološkim savjetovanjem.

Ako se ne radi o ozbiljnim mentalnim stanjima, ali nas ipak tišti loše siječanjsko raspoloženje, možemo si sami olakšati tranziciju iz blagdanske euforije u dnevne rutine. Povratak u rutinu treba biti posetepen, važno je paziti na prehranu, ali najvažnije od svega je baviti se nekom vrstom tjelesne aktivnosti, naglasila je psihologinja.

‘‘To je nešto što se pokazalo kao jako važan faktor u održavanju mentalnog zdravlja koji pomaže u nošenju s neugodanim emocijama. Nama se u savjetovanju pokazalo da se i odrasli i djeca sve manje i manje uključuju u tjelesne aktivnosti i sport, što je šteta jer zaista ima velike pozitivne učinke i na mentalno zdravlje i na razvoj socijalno emocionalnih vještina.‘‘

Većina novogodišnjih odluka upravo je vezana uz tjelesnu aktivnost, no problem je što većina takvih odluka završi neslavno.

‘‘Uvijek govorim o tim ciljevima koji moraju biti mudri, moraju biti dostižni i mjerljivi. Moramo ih nekako uvremeniti, da znamo početak i kraj. Ne možemo, ako nismo bili u nikakvoj tjelesnoj aktivnosti pet godina, očekivati da ćemo za mjesec dana trčati maraton, ali ako cilj podjelimo na manje korake, onda imamo te neke manje pobjede koje će nas motivirati da ustrajemo dalje.‘‘

Dobra vijest za dalje je i da smo pola siječnja već ‘‘odradili‘‘.