Menu

Radovanović za MS: Potrebna nam je zakonska regulativa za spasioce na plažama

ZAGREB - Stigle su ljetne vrućine, a time i vrijeme za kupanje. Uz turističku, počela je i spasilačka sezona na hrvatskim plažama, bazenima i kupalištima. Više o ulozi, brojnom stanju i situaciji u spasilačkoj služi u audio intervjuu Media servisa govorila je voditeljica Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Crvenog križa Silvana Radovanović.
Spasilačka sezona u hrvatskoj je počela 15. lipnja, a na kupalištima, bilo da se radi o bazenima, jezerima ili moru, dežura 500 spasioca što nije dovoljno.

"Oni su raspoređeni ovisno o koncesionarima, znači, koncesionari su ti koji ih zapošljavaju, koji ih traže na tržištu rada i oni im daju uvjete i sukladno tim uvjetima oni rade na plažama."

Koncesionari ih opskrbljuju i s potrebnom opremom za pružanje prve pomoći. Problem je što ne postoji zakonska regulativa o spasiocima na plažama, a i pravilnik koji je bio u upotrebi nije više na snazi.

"Trenutno imamo taj neki vakum. Sve je na leđima koncesionara koji smatraju da ne mogu otvarati plaže bez prisustva spasioca što mi kao Crveni križ smatramo da je pohvalno i da tako treba. No, mislimo da mora postojati i zakonska obaveza i da spasioci moraju biti prisutni na svim vodenim površinama."

Radovanović smatra kako nedostaje još barem 500 spasioca u Hrvatskoj. Zbog manjka radne snage spasioci rade samo u jednoj smjeni, a često je u toj smjeni samo jedan od njih.

"Trebali bi raditi tu neku pripremu i možda već reklamu u svojim mjestima da privuku mlade ljude i da im se omogući da rade jedan dobar, human posao, a opet da zarade za svoje neke potrebe."

I kada se pojave zainteresirani za posao moraju proći testiranja jer ipak se radi o jako odgovornom poslu.

"Osnovna stvar je da ima 18 navršenih godina. Nakon toga je testiranje koje se sastoji od plivanja 400 metara slobodnim stilom za manje od osam minuta, treba izroniti 25 metara u daljinu i pokazati tehniku prsnog zato jer je ono ključno za izvlačenje, odnosno tegljenje osobe kada se nalazi u vodi."

Uz to na korist ne ide ni jako nizak prag plivačke kulture i znanja plivanja u Hrvatskoj kao i nedostatak obaveze učenja plivanja prema kurikulumu u osnovnim školama.

"Tu govorimo o našim građanima jer u drugim europskim zemljama djeca imaju obavezu da prođu tečaj plivanja kroz osnovnu školu. Kod nas je to sad samo na dobro volji lokalne vlasti."

Što posebno zabrinjava s obzirom na crnu statistiku, pogotovo kod djece.

"Utapanje je drugi uzrok smrti djece u Hrvatskoj nakon prometnih nesreća i moramo svi zajedno raditi na prevenciji. Treba pomoći spasiocima jer jedan spasioc ne može brinuti o 500 ljudi sam. Mi između sebe moramo pogledati klinca koji nije vaš, ali se kupa pored tebe, da reagiraš, vidiš i pomogneš ako nešto treba napraviti."

Stoga, kada smo na kupalištu ili plaži bitno je da se pridržavamo nekih osnovnih pravila.

"Nikada ne ići sam, uvijek biti u društvu, ne ići vruć u vodu. Ako su spasioci na plažu biti im blizu, koristiti plaže gdje znate da su spasioci. Ako se nešto desi vikati, skrenuti pažnju, ako su djeca u pitanju odmah reagirati. To je jedini način. Opet ponavljam, moramo brinuti jedni o drugima i moramo znati pružiti prvu pomoć. "

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam